Home Biznis Zagrebačka obala: Kesonima kroz 40 metara mulja!

Zagrebačka obala: Kesonima kroz 40 metara mulja!

4093
2
zgobala
Animacija budućeg terminala – Izvor: Lučka uprava

Zahvaljujući destruktivnoj administrativnoj podjeli RH, umjesto ultra velikoga kontejnerskog terminala Krk- Sjever, najavljeni su radovi na kontejnerskom terminalu u samom centru grada, na Zagrebačkoj obali. Planovi koji su napravljeni krajem 70-tih godina prošlog stoljeća, a koji su trebali premjestiti riječku luku i industriju u Bakarski bazen i na sjever otoka Krka razbili su se kao kula od karata dolaskom gradonačelnika i načelnika novih jedinica lokalne samouporave riječkog prstena. Riječka luka i riječka industrija su bili jedno tijelo, raspoređeni od Omišlja pa sve do 3.maja. Politikom «izoliranih otoka», gradonačelnicima i načelnicima novih JLS uspjelo je ono što je malo tko mogo predvidjeti. Rijeka nije više niti lučki niti industrijski grad. Kada za nekih 20 do 30 godina analitičari i povjesničari budu tražili prelomni trenutak ekonomskog kolapsa Rijeke i Kvarnera, vjerojatno će taj trenutak ocijeniti ključnim. Krivi ljudi na krivim mjestima u krivo vrijeme i s krivim odlukama na žalost mogu jedno kompaktno privredno područje potencijalno toliko osakatiti da se najvjerovatnije više nikad neće moći oporaviti.

Planovi za izgradnju terminala na Zagrebačkoj obali datiraju još iz 2003 godine. Ono što ovaj terminal čini posebnim je činjenica da će se raditi na muljevitom podmorju. Taj mulj je na nekim dijelovima debljine i do 40 metara što je definitivno veliki izazov za statičare i inženjere. Zbog izuzetno teških uvjeta gradnje prihvaćena je metoda ugovaranja projektiranja i građenja čime bi se omogućilo izvođaču da odabere troškovno najpovoljniju strukturu pristaništa.

Kao i kod Japanaca ,koji su upravo zbog muljevitog teren napustili projekt i talijanski izvođači su izabrali  tehniku kesona. Postoje različite izvedbe kesona ali ovaj koji će se najvjerojatnije koristiti za muljevita tla je konstrukcija oblikom poput okrenutog sanduka koji se upušta u tlo slično bunaru, samo što se iz radne komore voda istiskuje povećanim tlakom zraka.

Slaganje Kesona: Projekt Delta Nizozemska
Slaganje Kesona: Projekt Delta Nizozemska

Kada se keson spusti na muljevito tlo onda se vrši ispiranje pod pritiskom ili isisavanje mulja podtlakom. Čišćenjem mulja u radnoj komori pritisak mase kesona djeluje vertikalno na podlogu te keson ulazi sve dublje u mulj. Paralelno sa penetriranjem kesona nadograduje se stup koji viri van iz vode. Ovisno o strukturi gradnje pristaništa kesoni se mogu poslagati jedan do drugoga i zaranjati zajedno stvarajući tako vodenu branu. Inače, treba spomeniti da su ovu tehniku izmislili i razradili majstori podmorskih radova – Nizozemci .

Izazovi su veliki za projektante, izvođače ali i za investitore. Bez obzira što je ovaj put izvršeno sondiranje podmorja ovakvi projekti uvijek daleko premašuju cijenu od onoga što je planirano. Samo za usporedbu, Delta projekt je bio procijenjen na 680-900 milijona €, a cijena je na kraju bila 5 puta veća (5 milijardi).

Uz cestu D403 sa svojim 1600 metarskim tunelom, svako veće odstupanje od planirane cijene od ovog projekta mogu napraviti riječki Obrovac.

Bez obzira sto ja osobno mislim o ovakvom projektu u samom centru grada duboko se nadam da ovo neće biti još jedan riječki fijasko, sličan onome na putničkom terminalu. Građani ovog grada zaslužuju da im se jednom dogodi i nešto pozitivno. (Ri Privredni Barometar: Boris Bradarić)

2 COMMENTS

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here