Zarobljeni ruski zapovjednik molio je Ukrajince ‘milost’ za Putinove snage koje su napale Ukrajinu, rekavši da su na prevaru uvučeni u invaziju i držani u lažnom uvjerenju da su ukrajinsku vladu srušili nacisti i da je potrebno oslobađanje, piše Daily Mail.
Čovjek, koji je rekao da je potpukovnik u specijalnoj jedinici za brzo djelovanje ruske nacionalne garde, rekao je da je njegovim zemljacima ‘ispran mozak’ kako bi podržali rat, ali – nakon što je osobno vidio situaciju u Ukrajini – sada osjeća ‘sram’ zbog sudjelovanja i kaže da Ukrajinci imaju ‘pravo’ da se odupru.
Potpukovnik Astakov Dimitrij Mikhailovič je rekao da su se njegove sumnje obistinile kada je vidio dvojicu svojih omiljenih boksača – Oleksandra Usika i Vasilija Lomačenka – kako pristupaju ukrajinskoj vojsci. U oštroj poruci ruskim trupama koje se još uvijek bore, rekao je: ‘Preklinjem vas, prestanite dok ne bude prekasno… Rusija ovdje ne može pobijediti.’
To je slično izjavama drugih ruskih zarobljenika s kojima su razgovarale ukrajinske snage i koji su rekli da je naredba za napad stigla u kratkom roku, da im je rečeno da je ukrajinska vlada smijenjena i da idu u pomoć ‘osloboditeljima’. Umjesto toga, ušli su u krvoproliće.
Niti jedan od njihovih izvještaja ne može se provjeriti, a sve izjave su vjerojatno dane pod određenim stupnjem prisile. Ali dosljednost s kojom se priča ista priča – od strane vojnika iz različitih postrojbi koje se bore u različitim dijelovima zemlje i nisu imali vremena uskladiti svoje priče – jako je upečatljiva.
Njegove izjave stižu u trenutku kada je Rusija ponovno započela napad na okružene ukrajinske gradove – u ranim jutarnjim satima napali su Mariupolj, Černihiv i Harkiv. Osim ograničenog napredovanja na jugu, Putinove snage sada su već danima u velikoj mjeri zaustavljene i imaju velike gubitke.
Moskva je u ponedjeljak ujutro rekla da otvara ‘humanitarne koridore’ iz opkoljenih gradova kao što su Sumi, Harkiv, Mariupolj i Černihiv kako bi omogućila Ukrajincima da pobjegnu – ali se pokazalo kako su otvorili rute koje vode u Bjelorusiju i Rusiju, a ne u sigurno utočišta drugdje u Ukrajini.
Uoči treće runde pregovora planirane za ponedjeljak, rusko ministarstvo obrane priopćilo je da će prekid vatre započeti ujutro i da će se otvoriti sigurni prolazi za civile iz glavnog grada Kijeva, južnog lučkog grada Mariupolja i gradova Harkova i Sumi.
Neke od ruta za evakuaciju, međutim, vodile bi civile prema Rusiji ili njezinoj saveznici Bjelorusiji – malo vjerojatnim odredištima za mnoge Ukrajince koji bi radije krenuli prema zemljama na zapadnim i južnim granicama.
Visoki ukrajinski dužnosnik odbio je te prijedloge.
Već u drugom tjednu rata, ruski plan da brzo preplavi zemlju bio je sputan žestokim otporom.
Iako su ruske trupe značajno napredovale u južnoj Ukrajini i duž obale, mnogi su njezini napori zastali, uključujući golem vojni konvoj koji već danima gotovo nepomično stoji sjeverno od Kijeva.
Broj poginulih i dalje se ne zna posve pouzdano. UN kaže da je potvrdio samo nekoliko stotina smrtnih slučajeva civila, ali je također upozorio da je taj broj gotovo sigurno puno veći.
Policija u regiju Harkiv priopćila je u ponedjeljak da je samo tamo poginulo 209 ljudi – od toga 133 civila.
Ruska invazija također je natjerala 1,5 milijuna ljudi da pobjegnu iz zemlje, što je stvorilo ono što je šef agencije UN-a za izbjeglice nazvao ‘najbrže rastućom izbjegličkom krizom u Europi od Drugog svjetskog rata’.
