Ruski dobrovoljački korpus (RVC), ruska krajnje desničarska jedinica koja se bori na strani Ukrajine, dospjela je na naslovnice ranije ovog mjeseca nakon što je izvela upad preko ruske granice.
Napad na rusku regiju Bryansk, u kojem su navodno ubijene dvije osobe, bio je osmišljen kako bi potaknuo ruske građane na protudržavno nasilje i razotkrio slabost granica zemlje, prema čelniku RVC-a Denisu Kapustinu.
Ali trik je također istaknuo sukob koji je godinama dijelio ruski ekstremno desničarski pokret oko rata u Ukrajini: dok mnogi ruski ultranacionalisti podržavaju invaziju, manjina je uzela oružje u ruke protiv Kremlja.
Kako su ruski nacionalisti završili na obje strane sukoba? I kakav su utjecaj imali na tijek borbi u Ukrajini?
Tko su ruski nacionalisti koji se bore za Ukrajinu?
Otkako su počele borbe u istočnoj Ukrajini 2014. godine, stotine Rusa krajnje desnih uvjerenja stalo je na stranu Kijeva. Oni su uglavnom pripadnici ruske neonacističke supkulture koji vide suvremenu Rusiju kao korumpiranu, višenacionalnu državu – i krive predsjednika Vladimira Putina za zanemarivanje interesa etničkih Rusa.
Neki su pobjegli iz Rusije početkom 2000-ih, izbjegavši kazneni progon za zločine iz mržnje ili za svoje političke aktivnosti. A mnogi od njih preselili su se u Ukrajinu, koju su vidjeli kao slavensku zemlju koja je etnički homogenija od Rusije.
“Počeli su mrziti rusku državu i mislili su da je Ukrajina, gdje je imigracija bila manje intenzivna, idealno mjesto za njihovu aktivnost”, rekao je Nikolaj Mitrohin, sociolog sa Sveučilišta u Bremenu koji se specijalizirao za ruski nacionalizam.
Mnogi su iskoristili priliku pridružiti se ukrajinskim krajnje desničarskim vojnim postrojbama, uključujući pukovniju Azov, 2014. Neki od njih protivili su se Kremlju zbog raspirivanja “bratoubilačkog rata”, dok su drugi samo tražili priliku da sudjeluju u vojnoj akciji .
“Odjednom ste imali priliku uzeti pravo oružje, braniti ljude i zauzvrat dobiti poštovanje i društveni kapital”, rekao je Vjačeslav Lihačev, istraživač desnog radikalizma.
“To je sasvim drugačiji osjećaj nego trčati okolo po noći, piti pivo i tući ljude neslavenskog izgleda.”
Jesu li se za Kremlj borile i proruske krajnje desničarske skupine?
Da. Zapravo, broj ruskih krajnje desnih radikala koji se bore uz ukrajinske snage minimalan u usporedbi s onima koji su se borili na strani Kremlja od 2014.
Potonji prihvaćaju imperijalni tip ruskog nacionalizma koji je usredotočen na teritorij, a ne na etničku pripadnost: oni nastoje obnoviti ruske “povijesne granice” i podržavaju Putinov pokušaj da uspostavi kontrolu nad Ukrajinom, koju vide kao povijesnu rusku zemlju.
Tisuće ruskih nacionalista i krajnje desničarskih dragovoljaca pridružilo se oružanoj pobuni koju podupire Rusija u istočnoj Ukrajini kada je počela 2014. godine.
Prema riječima stručnjaka, ove volontere podržavala je ruska Federalna služba sigurnosti (FSB), koja ih je koristila kao plaćenike jer Kremlj nije želio priznati svoju izravnu umiješanost.
“Imali su veze s FSB-om i dijelovima vojske od kojih bi primali upute, oružje i streljivo”, rekao je stručnjak Mitrokhin za The Moscow Times.
Kada je aktivna faza borbi u istočnoj Ukrajini završila, nacionalističke milicije postupno su marginalizirane, a njihovi vođe zamijenjeni osobama lojalnijima Kremlju.
Što je proukrajinski ruski dobrovoljački korpus i koji su njegovi ciljevi?
Denis Kapustin, neonacist rođen u Moskvi, osnovao je RVC prošle godine. Prema svom manifestu, RVC ima za cilj svrgavanje Putina i stvaranje etničke ruske države. Njegovi članovi žele da Rusija napusti svoje imperijalne ambicije i usredotoči se na dobrobit etničkih Rusa.
“Kojom ćete snagom zadržati svoje ‘carstvo’ da ne propadne? Što će vam Krim… Što će vam zemlja ako na njoj nema tko živjeti?“ pita manifest RVC.
Prema stručnjacima, potpora RVC-u unutar Rusije je beznačajna, a njihov upad u regiju Bryansk samo će ojačati propagandni narativ Kremlja koji tvrdi da Ukrajinu vode neonacisti koji prijete teritorijalnom integritetu Rusije.
Ipak, akcija je bila uspješna u reklamiranju RVC-a, što bi moglo privući više novaka.
“Ne postoji loš publicitet”, rekao je Alexander Verkhovsky, direktor ruskog SOVA centra za informacije i analizu koji prati ultranacionalističke aktivnosti.
“Grupa mora rasti, dobiti pristaše i pokazati neka postignuća”, rekao je za The Moscow Times.
Koje se krajnje desničarske milicije bore za Rusiju u Ukrajini?
Nekoliko ruskih ekstremno desničarskih skupina bori se u Ukrajini kao dio dobrovoljačkih jedinica u ruskim oružanim snagama od prošlogodišnje invazije punog opsega.
Jedna od najpoznatijih je Ruska carska legija, krajnje desničarska skupina iz Sankt Peterburga. Njegov politički ogranak, Ruski carski pokret (RID), koji ima antiimigracijska i antisemitska stajališta, vodi kampove za obuku dobrovoljaca voljnih boriti se u Ukrajini.
RID su SAD i Kanada označile terorističkom organizacijom, a SAD je prošle godine sankcionirao vodeće članove.
“Mi naravno podržavamo likvidaciju separatističkog entiteta koji se zove Ukrajina”, rekao je osnivač RID-a Denis Garijev na dan ruske invazije.
Možda je još radikalnija Diverzantsko-jurišna izviđačka grupa Rusič. Članovi skupine, koju vodi samoproglašeni neonacist Aleksej Milčakov, redovito ističu krajnje desničarske simbole i optuženi su za ratne zločine u Ukrajini.
Još jednu ultranacionalističku skupinu prisutnu u Ukrajini, Espanola, osnovali su krajnje desni ruski nogometni huligani. Njezin vođa Stanislav Orlov rekao je da je skupina bila aktivna u nedavnim ruskim napadima oko ukrajinskog grada Vuhledar, uključujući sudjelovanje u operacijama protuzračnih obrambenih sustava i bespilotnih letjelica.
Među najozloglašenijim članovima Espanole je borac borilačkih vještina Mikhail Turkanov, poznat po svojim tetovažama svastike, koji je prošlog mjeseca navodno odlikovan državnim Ordenom za hrabrost.
Priznaje li Kremlj potporu krajnje desnih skupina?
Ruske vlasti suzdržale su se od priznavanja – a kamoli od osude – prisutnosti krajnje desničarskih skupina u ruskoj vojsci.
Naprotiv, postoji više izvješća o ekstremno desničarskim aktivistima poput Turkanova koji su primali vojne nagrade.
“Ne treba bez ikakvih dokaza proglašavati da ti ljudi podržavaju fašiste. Nemamo razloga za to”, rekao je Andrey Kartapolov, predsjednik Odbora za obranu ruskog parlamenta, u intervjuu ranije ovog mjeseca kada su ga pitali o Rusichu.
Ali za mnoge stručnjake tolerancija Kremlja prema takvim skupinama nije iznenađenje: ekstremna nacionalistička ideologija i imperijalistička retorika godinama je prisutna u ruskom službenom diskursu – a još je vidljivija među najvišim dužnosnicima od invazije na Ukrajinu.
A svako priznanje da se ekstremno desničarski aktivisti bore za Rusiju potkopalo bi jedno od glavnih opravdanja Kremlja za invaziju: tvrdnju da Ukrajinom vladaju nacisti.
“Oni [ekstremno desničarske skupine] ohrabreni su genocidnom retorikom propagandista Kremlja… [a] sam Putin izražava ovu ideologiju”, rekao je Lihačov.
“Cijela Rusija je krenula u tom smjeru.”
