Turski “ludi med” ili deli bal jedinstvena je vrsta meda koja dolazi iz crnomorske regije Turske i nepalske regije Hindukuš. Naziv potječe od riječi “bal”, što znači med, i “deli”, što znači lud. Ovaj specifični med proizvodi se od nektara ljubičastih rododendrona, biljaka koje sadrže prirodni toksin rodotoksin.
Kako nastaje “ludi med”?
Proizvodnja ludog meda povezana je s jedinstvenom florom regije.
„U našim netaknutim šumama ljubičasti rododendron cvjeta u proljeće. Pčele skupljaju nektar s tih cvjetova i tako dobivamo ludi med“, izjavio je Hasan Kutluata, turski pčelar.
Rodotoksin, prisutan u nektaru rododendrona, ulazi u med i daje mu karakteristična svojstva. Količina toksina u medu varira ovisno o sezoni i ostalim biljkama s kojih pčele skupljaju nektar.
Upozorenje: Potencijalno opasno konzumiranje
“Ludi med” može biti opasan ako se konzumira u velikim količinama. Iako jedna žlica može izazvati osjećaj opuštenosti, prevelika doza može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući:
- vrtoglavicu,
- mučninu,
- snižavanje krvnog tlaka,
- poteškoće u hodanju.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) upozorava na moguću toksičnost ovog meda. Simptomi trovanja mogu uključivati mučninu, povraćanje i vrtoglavicu. Trovanja su rijetka, ali je važno konzumirati ovaj med s oprezom.
Tradicionalna upotreba ludog meda
Tisućljećima je deli bal bio dio narodne medicine. Koristio se u malim količinama za:
- snižavanje krvnog tlaka,
- poboljšanje seksualne energije.
Iako je njegova prodaja legalna u Turskoj i mnogim drugim zemljama, zbog visoke cijene smatra se luksuznim proizvodom.
Kako prepoznati “ludi med”?
Deli bal je specifičan po izgledu, boji i okusu:
- Tamne jantarno crvene boje,
- Ima intenzivan miris,
- Gorčina i toplina osjete se u grlu nakon konzumacije.
Hasan Kutluata naglašava da nije preporučljivo konzumirati više od jedne žlice zbog moguće toksičnosti.
Geografski položaj i kvaliteta meda
Kutluatina obitelj bavi se pčelarstvom u selu Yaylacılar, poznatom po čistoći okoliša i savršenim uvjetima za proizvodnju meda.
- Nadmorska visina i svježina zraka doprinose kvaliteti.
- Kvaliteta se mjeri prema koncentraciji meda u košnici – što med dulje ostane u košnici, to je bolji.
Njegova supruga Emine ističe važnost okoliša i povoljnih klimatskih uvjeta za proizvodnju visokokvalitetnog meda.
Med u turskoj svakodnevici
Med je neizostavan dio turskog doručka, često poslužen na kruhu s maslacem za energičan početak dana. Osim što je ukusan, med se od davnina koristi kao prirodni antibiotik i narodni lijek za razne tegobe poput grlobolje, kašlja i slabosti.
Pčelarstvo kao terapija za stres
Hasan Kutluata kaže kako pčelarstvo pozitivno djeluje na mentalno zdravlje:
„Kad sam pod stresom, odem do pčela. Otvorim košnicu i osjećam mir. Sav stres nestaje.“
