Aktualni sat današnjeg Gradskog vijeća bio je u znaku inicijative za izjednačavanjem statusa Rijeke, Splita i Osijeka sa statusom Zagreba koju je pokrenuo splitski gradonačelnik, a čemu su se suprotstavili župani županija na području kojih se sva tri velika grada nalaze.
Prvi je na tu temu gradonačelniku pitanje postavio Bojan Kurelić (AM) kojem nije jasno što bi grad time dobio.
– Prebacivanje sirotinje sa županije na Grad ne bi donijelo ništa. To se najbolje očituje u slabom povlačenju sredstava EU fondova, budući da nemamo regije već obespravljene županije i gradove koji nisu u stanju povući sredstva fondova, istaknuo je Kurelić i pitao gradonačelnika zašto ne traži konačnu decentralizaciju države.
Gradonačelnik je odgovorio kako je uvijek isticao da je tu inicijativu prihvatio iz razloga da ukaže na činjenicu kako treba mijenjati ustroj lokalne i regionalne uprave i samouprave.
– Ako Grad može voditi brigu o osnovnim školama, ne vidim razloga zašto ne bi na isti način mogao voditi brigu i o srednjim školama. Primarna zaštita je ustavom određena kao nadležnost lokalne samouprave. No, to u ovih 20 godina postojanja ovakve lokalne samouprave nije provedeno, odgovorio je Obersnel koji misli da Hrvatskoj trebaju jake regije i jaki regionalni centri, a to su najveći gradovi u RH.
Slično pitanje je potom postavio Danko Švorinić (Lista za Rijeku) koji je ustvrdio da je svakom jasno da ovo nije inicijativa za sustavnim i cjelovitim rješenjem regionalnog ustroja kojeg bi trebala ponuditi Vlada.
– Očito je da taj film nećemo gledati u ovom mandatu, a ovo je inicijativa kojom bi se postojeći loš sustav popravio jednim, doduše parcijalnim rješenjem, ali kojim bi tri velika grada mogla nešto lakše funkcinirati preskakanjem nepotrebnih birokratskih stepenica.
Švorinića je zanimalo ide li inicijativa u smjeru donošenja novog zakona kojim bi se gradovi izjednačili sa statusom Zagreba ili konzumacijom postojećeg Zakona kojim je i sada moguć prijenos ovlasti sa županije na Grad ali uz suglasnost županije koja je s obzirom na reakcije župana malo vjerojatna. Vijećnik Liste za Rijeku je gradonačelnika pitao i koji je službeni stav ili politika njegove stranke po tom pitanju.
– Izgleda da ga nemate što nije pretjerano odgovorno s obzirom na važnost ovog pitanja.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel odgovorio je kako ova govornica nije u funkciji da gradonačelnik obrazlaže stavove stranke koje je član.
– Naravno da se ide u cilju izmjene zakona, jer do sada nije bilo volje. Da je bilo volje, županije bi odavno predale dio ovlasti. Takva inicijativa može učiniti određeni iskorak u tom cilju, premda to u potpunosti ne bi bilo najbolje rješenje, ali bi u ovom kontekstu tri velika grada s nadležnostima županija bila efikasnija i učinkovitija u rješavanju problema koji tište građane i koje ne zanima tko je nadležan grad ili županija, istaknuo je Obersnel na što mu je Švorinić odgovorio da ovu inicijativu gradonačelnika Lista za Rijeku podržava ali da je tragično da po pitanju regionalnog preustroja aktualna vlast ima jedan stav na razini grada, drugi na razini županije, a treći na razini države.
Predrag Miletić (RI) postavio je pitanje vezano uz kapele na Kalvariji naglasivši kako je na to pitanje još iz 2009. odgovarala kroz novine tadašnja pročelnica Ivanka Persić koja je tom prilikom izjavila da je za sanaciju kapela potrebno riješiti vlasničke odnose. U zemljišnim knjigama piše da je vlasnik tog zemljišta Comune di Fiume. Miletić pita jesu li odvjetnici koji zastupaju Grad uspjeli riješiti uknjižbu, jer je to lako riješiti s obzirom na to da bi Grad Rijeka trebao biti slijednik Comune di Fiume, a ako nije neka gradonačelnik kaže onda tko je. Što se tiče spomeničke baštine, Miletić smatra kako u Rijeci nema ništa iz 17. stoljeća pa bi trebalo bi učiniti sve da se te kapele obnove.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je kazao kako će pripremiti odgovor pisanim putem. Na tom području, osim kapelica nalazi se još jedan važan dio sačuvanog rimskog limesa i u tom su kontekstu pokrenute aktivnosti da se taj zid prezentira i očuva, ne samo na Kalvariji nego dalje prema granici Rijeke. Na pitanje tko je nasljednik Comune di Fiume ili nekadašnje Općine Rijeka teško je ponekad odgovoriti, jer kad je zemljište u pitanju najčešće se tumači da to nije vlasništvo jedinice lokalne samouprave, nego vlasništvo države.
Vesna Buterin (HDZ) je kazala kako je početkom travnja u novinama osvanuo naslov o Dubrovniku kojeg je prošle godine posjetilo milijun putnika sa kruzera, a na kojima dobro zarađuju gradovi Zadar i Split. Stanje u Rijeci je nepromijenjeno, kruzera nema, niti jedan nije najavljen, a stidljivo obećanje da bi 2015. možda stiglo pet kruzera. U Rijeci ove godine nije najavljen niti jedan pa je pitala gdje su kruzeri i gdje su turisti koji u Dubrovniku ostave oko 240 kuna po osobi odnosno 240 milijuna kuna godišnje, a lučka uprava na temelju pristojbi zaradi 22 milijuna kuna.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je kazao kako priča o kruzerima svaki put ide ispočetka. Pitao je zašto se ignorira činjenica da već sada u Rijeku dođe 20,000 turista brodovima manjih dimenzija. U prva 4 mjeseca broj dolazaka turista u Rijeku je 30% veći nego lani. Jedan od razloga za nedolazak velikih kruzera je bilo inzistiranje lučke uprave kojoj je na čelu bio ravnatelj –član HDZ-a, da se terminal izgradi tamo gdje je dubina 6 metara a koja ne dozvoljava pristajanje niti srednjih a kamo li velikih kruzera.
Gradonačelnik je kazao kako je s tvrtkom Jadranska vrata dogovoreno da se omogući pristajanje velikih kruzera na kontejnerski terminal, te vjeruje kako će uspjeti u namjeri da dio kruzera dođe i u Rijeku. Obersnel je kazao kako ne misli da su oni presudni za turizam jer na njima više zarađuje Lučka uprava kroz takse. Riječ je o segmentu turizma koji ne treba odbaciti ali nije presudan segment u kontekstu cjelogodišnje ponude. Kruzeri se ne dogovaraju od danas do sutra, jer su već gotovi katalozi za 2016- 2017. Putnička luka je za vrijeme bivšeg HDZ-ovog ravnatelja bila 10 godina prazna. Sada je tu 5-10 luksuznih jahti po nekoliko mjeseci i oni svi plaćaju lučke pristojbe.(rd/rijeka.hr)
