Američko Ministarstvo financija uvelo je nove sankcije protiv Rusije, s fokusom na naftne kompanije predvođene Gazpromnjeftom, suvlasnikom Naftne industrije Srbije (NIS). Ove sankcije značajno pogađaju i hrvatski Jadranski naftovod (JANAF), koji je poslovni partner NIS-a. Ključna riječ u novoj odluci je blokada.
Imovina Gazpromnjefta, ne samo u SAD-u već i na teritorijima drugih država, mora biti blokirana prema nalogu lokalnih nadležnih tijela. To uključuje zabranu pružanja ili primanja sredstava, dobara i usluga s blokiranim osobama.
Utjecaj na poslovanje JANAF-a
Ako nafta u vlasništvu NIS-a bude u cijevima ili terminalima JANAF-a u trenutku stupanja sankcija na snagu, ona bi također trebala biti blokirana. JANAF, međutim, ima važeći ugovor s NIS-om koji uključuje obveze o transportu deset milijuna tona nafte u razdoblju od 2024. do 2026. godine. To kompaniju stavlja u složenu situaciju između poštovanja ugovora i sankcija.
Suradnja JANAF-a i hrvatskih institucija
Od najave sankcija, JANAF je intenzivno surađivao s Vladom Republike Hrvatske i američkom administracijom kako bi ublažio potencijalnu štetu. Prema priopćenju Uprave JANAF-a, hrvatske institucije i američke vlasti surađuju na pronalasku rješenja koje bi očuvalo poslovanje JANAF-a i regionalnu energetsku sigurnost.
Zašto sankcije pogađaju NIS?
Naftna industrija Srbije (NIS) većinski je u vlasništvu Gazpromnjefta, koji posjeduje 50% udjela. SAD tvrdi da se prihodi iz NIS-a koriste za financiranje ruskih vojnih aktivnosti u Ukrajini. Američka administracija sugerira da bi promjena vlasništva u NIS-u mogla donijeti stabilnost i prosperitet regiji.
Unatoč činjenici da NIS preko JANAF-a uvozi naftu koja nije ruskog podrijetla, sankcije su ipak usmjerene prema kompaniji zbog vlasničke strukture. Srpska vlada nije bila spremna poduzeti mjere poput istiskivanja Gazpromnjefta iz vlasništva NIS-a, dijelom zbog straha od ruskih odmazdi u obliku prekida povoljnog ugovora o opskrbi plinom.
Financijski pritisak i strateške odluke
SAD vrši pritisak na Srbiju da promijeni vlasničku strukturu NIS-a, dok Beograd izbjegava uvođenje sankcija Moskvi. Istovremeno, američko veleposlanstvo u Zagrebu ističe kako blisko surađuje s Hrvatskom kako bi minimizirali negativan utjecaj sankcija na JANAF i osigurali regionalnu energetsku sigurnost.
JANAF-ova stabilnost i profitabilnost
JANAF je posljednjih godina zabilježio konstantan rast prihoda, koji su 2023. dosegnuli 153 milijuna eura. Dobit od 52 milijuna eura u prethodnoj godini svrstava kompaniju među najlikvidnije u Hrvatskoj. Financijska stabilnost omogućuje JANAF-u da lakše podnese gubitke povezane s prekidom poslovanja s NIS-om.
