U teškoj prometnoj nesreći koja se jutros u 3:10 sata dogodila na autocesti A3 Bregana – Lipovac, između čvorova Popovača i Križ, kad je vozač Volkswagen Golfa registracijskih oznaka BiH, nakon naleta na srnu oštećeno vozilo ostavio zaustavljeno na desnoj voznoj traci, izišao iz vozila i mahanjem pokušao alarmirati nadolazeća vozila, u punoj je brzini naletio je autobus na kat registracijskih oznaka BiH, čiji je vozač prekasno uočio zaustavljeno vozilo, te ga je u pokušaju izbjegavanja udario u stražnji bočni rub, nakon čega se autobus zanio ulijevo, probio središnju barijeru, te se zbog visokog težišta prevrnuo na suprotnom dijelu autoceste, dvije su osobe poginule, a 31 je ozlijeđena, piše Željko Marušić za Autoportal.
Ovo su bitne činjenice i stavke vezane za nesreću:
– U nesreću uključena vozila i dinamika nesreće, posebice masa, oblik i brzina vozila prije inicijalnog udara te naknadne kretnje na brzom dijelu autoceste, ukazuju da je ishod mogao biti i (mnogo) gori, da je na suprotno dijelu autoceste ne kližući prevrnuti autobus naletjelo vozilo iz suprotnog smjera, što je moglo izazvati nekontrolirani lančani sudar. Imali smo razmjernu sreću u nesreći, što je u tom trenutku na suprotnoj strani ceste nadolazeći prometni tok bio prazan.
– Vozač automobila koji je naletio na srnu vozio je neprilagođenom brzinom (čl. 51. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), a nakon udara u srnu trebao je automobil pomaknuti u zaustavni trak. Naime, nakon udarca u srnu, brzinom oko 100 km/h (u slučaju da je prethodno kočio), ili većom, imao je na raspolaganju dovoljnu količinu gibanja i kinetičku energiju, da je oštećeni automobil (koji je zasigurno zadržao mogućnost upravljanja), trebao usmjeriti na krajnji desni dio zaustavnog traka. Ako se u panici nije snašao, nakon zaustavljanja automobila, čak i uz onesposobljen motor, imao je na raspolaganju elektropokretač i energiju iz akumulatora za pomicanje automobila u zaustavnu traku – mjenjač se ubaci u prvi stupanj, aktivira elektropokretač i volan okrene udesno. Njegovo izlaženje iz vozila i mahanje rukama bilo je nerazumno i pogibeljno. Dakle, vozač automobila primarni je krivac.
– Potrebno je vještačiti brzinu autobusa na kat (je li bio uključen tahograf i kako je podešen), službeno opterećenje vozača autobusa, na temelju Uredbe EU br. 561/2006 – o vremenima rada i odmora vozača gospodarskih vozila (prilog) te provesti elektroničku forenziku (čl. 196. st. 3) mobilnog telefonskog uređaja kojeg je koristio vozač autobusa. Vozač autobusa je možda vozio i brže od 100 km/h, zasigurno je vozio neprilagođenom brzinom (čl. 51. st. 1), izvjesno i neodgovorno (s uključenim tempomatom, na najvećoj ograničenoj brzini za tu vrstu vozila). Najveći, kumulativni rizik da je vozio umoran (mogući utjecaj i dodatnog rada ‘na crno’ u vremenima propisanog odmora), uz potporu tempomata pri najvećoj podešenoj brzini te da je na bilo koji način koristio/gledao mobilni uređaj. Dakle, vozač autobusa sekundarni je krivac.
– Utjecaj ceste je nužno istražiti, ne zbog središnje ograde, koja nigdje na autocesti (pa ni u Njemačkoj, Austriji, Italiji…) nije projektirana da bi zaustavila nekontrolirano krećući autobus na kat, nego zbog stanja bočnih ograda koje štite od migracija i naleta na divlje životinje.
– Postupak zbrinjavanja ozlijeđenih i očevid nakon teške prometne nesreće na autocesti ponovno je trajao predugo i glavna hrvatska tranzitna prometnica satima je bila blokirana,
Zbog toga su nužne sljedeće mjere:
1. Provjeriti i po potrebi popraviti/poboljšati nedovoljno dobre segmente zaštitnih ograda autocesta za divlje životine.
2. Na autocestama na svakih 10 km postaviti dvojezične oznake “Zaustavljeno vozilo odmah pomaknite s vozne trake na zaustavnu, motorom ili elektropokretačem / Immediately move a stopped vehicle from the driving lane to the stop lane, using the engine or electric starter”.
3. Povećati kontrole u gospodarskom prometu, posebice prema vozilima iz susjednih istočnih zemalja.
4. Policija treba uvesti sustav kontrole korištenja i kretanja smartphonea vozača, s elektroničkom forenzikom, kako bi se u realnom vremenu, i retroaktivno moglo kontrolirati korištenje propisanog redovitog dnevnog odmora za vozače
5. Za nepropisno korištenje mobitela u prometu, na temelju članka 196. osnovno kaznu sa 130 treba povećati na 250 eura, a ako se elektroničkom forenzikom utvrdi da je vozač u vožnji komunicirao preko društvenih mreža, pisao poruka, pretraživao internet, gledao internetske sadržaje, kaznu povećati na 1000 eura, uz oduzimanje vozačke dozvole.
6. Policija treba unaprijediti strategiju i taktiku očevida prometnih nesreća na autocestama, kako bi se promet uspostavljao nakon najviše 90 minuta – o tome smo detaljno pisali nakon nedavne tragične nesreće na Zagrebačkoj obilaznici, a, nažalost, ponovilo se i nakon ove tragične nesreće, ponovno na autocesti A3, ključnoj tranzicijskoj prometnici u Hrvatskoj.
PRILOG
Uredbe EU br. 561/2006
Maksimalno vrijeme vožnje bez odmora 4,5 sati, odmor 45 minuta ili 15+30 minuta, maksimalno vrijeme dnevne vožnje 9 sati, dvaput tjedno 10 sati, ukupno tjedno 56 sati, u dva tjedna uzastopce ukupno 90 sati. Redoviti dnevni odmor 11 sati
