Home Kolumne Autoservisni Cluster Rijeka primjer kako pokrenuti poduzetništvo

Autoservisni Cluster Rijeka primjer kako pokrenuti poduzetništvo

1322
1

Iako pokretači projekta interesnog umrežavanja autoservisne djelatnosti tvrde kako su osnutkom prvog riječkog i hrvatskog autoservisnog clustera samo zagrebli površinu, činjenica je da taj projekt donosi prve konkretne rezultate donoseći rijetki dašak optimizma u sumornu riječku i hrvatsku gospodarsku zbilju.

Autoservisni cluster Rijeka (ASCR), prvo hrvatsko udruženje te vrste, osnovano je prošle godine. Za prvog predsjednika izabran je Željko Filčić. Cilj osnutka udruge bio je povećati konkurentnost autostruke, uvesti normative i standarde u radionice te uskladiti odnose s osiguravajućim kućama i naručiteljima. Osnivači udruge žele utjecati na trenutno nepoduzetničko okruženju koje ne stvara prostor poduzetništvu, a posebno na nepostojanje svijesti o tome da jedino poduzetništvo, a ne obrtništvo i gospodarstvo, može pokrenuti i podignuti kvalitetu života u lokalnoj zajednici te u društvu u cjelini.


ASCR tečaj varenja

Jedan od osnivača clustera Boris Detan kao glavni nacionalni problem ističe potpuno pogrešan princip na kojemu se zasniva gospodarstvo, a koji se naziva “Troškovni princip”.
– Po tom principu svatko sam određuje cijenu troška Ct, zatim smatra da bi trebao imati neku dobit D, pa zbrajajući te dvije veličine određuje cijenu proizvoda ili usluge Cpu bez obzira dali tržište takvu cijenu prihvaća. Dakle kod nas vrijedi pravilo Ct+ D= Cpu. Društvo i sve njegove institucije ne daju nikakav doprinos razvoju i promjenama te primjenama novih modela koji bi dale „vjetar u leđa“ privredi. U hrvatskoj vladaju grešne strukture. Takve strukture i ne znaju drugo nego i dalje stvarati sve ne konkurentnije gospodarstvo, pa se time smanjuje prostor za razvoj poduzetništva, smatra Detan koji smatra da bi sruštvo za cilj trebalo postaviti uvođenje ”Netroškovnog principa” koji je jedan od temelja ne samo Japanske proizvodne filozofije, nego i jedan od aksioma svih društava koje teže konkurentnom gospodarstvu odnosno poduzetničkom društvu.

– Po tom se principu smatra da cijenu proizvoda ili usluge (Cpu) određuje tržište. To je neka vrsta konstante. Ono na što moramo i možemo utjecati je cijena troška (Ct) u izradi proizvoda ili usluge. Nazovimo to promjenjiva veličina, varijabla. Dobit (D) je jednostavno kada od cijene proizvoda ili usluge odbijemo cijenu troška. Dakle, mogli bi jednostavno navedeni princip prikazati kao D= Cpu- Ct, dakle što je cijena troška Ct manja to je dobit veća. No, o tom Ct razmišljaju i trude se da daju svoj doprinos svi, od privrednih subjekata do institucija društva odnosno društva u cjelini. Zato se toliko pažnje poklanja inovacijama, istraživanjima, traženju novih oblika partnerstva proizvođača i društva, ističe Detan.


ASCR učionice

Osnivači clustera ističu kako su lokalna samouprava i uprava, regionalne i nacionalne strukture vlasti odgovorne za povećanje kvalitete života stanovništva. S obzirom na činjenicu da jedino izgradnja poduzetničkog društva doprinosi razvoju gospodarstva i obrtništva, temeljenog na znanju smatraju da poduzetništvu pripada centralni položaj u lokalnoj samoupravi i upravi vodeći računa o regionalnim i lokalnim posebnostima. Kako to postići na primjeru autoservisnog clustera? Članovi ASCR smatraju da je to moguću kroz smanjenje davanja doprinosa za one članice ASCR-a koje npr. ugrađuju tehnološke postupke korištenja ekoloških boja, eko zbrinjavanje otpada, kontroliranu razgradnju vozila, za one članice koje upućuju svoje članove na informatičko opismenjavanje. Smatraju da bi takvim subjektima trebalo smanjiti komunalnu naknadu, naknadu za korištenje šuma ili vodnu naknadu kao i da bi institucije vlasti u prvim godinama trebale sudjelovati u stopostotnom financiranju interesnog umrežavanja.

Predrag Blečić, također jedan od osnivača ASCR-a ističe i velik problem neadekvatnog komorskog sustava koji po njemu treba mijenjati uz ukidanje obveznog članstva
– Po nama Vlada RH bi trebala mjenjati i ustrojstvo ali i način financiranja Komora, jer one nisu ovoga trenutka niti promotori Hrvatskog gospodarstva odnosno obrtništva, ali ni izvoza hrvatskih proizvoda. Komore bi trebale razvijati sustav gospodarske diplomacije, čijim bi se servisom mogli promovirati hrvatski gospodarstvenici i poduzetnici, ističe Blečić koji smatra da Hrvatsku gospodarsku i obrtničku komoru treba pretvoriti u učinkovitije, uslužno orijentirane sustave ili sustav sa puna manjim brojem zaposlenika uz napomenu da postoji čak i prijedloga kroz rješenje fuzija ove dvije institucije

Unatoč problemima koji su ih dočekali, osnivači prvog hrvatskog clustera postigli su i prve konkretne rezultate. Potpisano je Pismo namjere sa Sveučilištem u Rijeci sa ciljem uspostavljanja suradnje na definiranju projektnih zadataka razvoja ASCR-a, savjetovanja u izradi dokumentacije za potrebe kandidiranja projekta za korištenje fondova EU, praksi i izradi radova studenata Sveučilišta za vrijeme trajanja studija kod članica ASCR-a, otvaranje edukacijskog centra, a uspostavljen je kontakt i sa AIESEC-om. Pokrenuta je suradnja sa Erste bankom kao bankom partner ide u cilju uspostavljanja interesnih odnosa koja omogućuje posebne pogodnosti članica ASCR-a kod te banke. Uspostavljena je primjerena suradnja s Gradom Rijekom. Pokrenuta je projektna ideja „Razvoj autostruke u Rijeci i regiji (Uvođenje poslovne kibernetike u autoservisnu djelatnost ili, i kibernetikom razvijati Rijeku sa okruženjem)“ koji je ušao je u konkurenciju za dobivanje sredstava iz EU fondova. Prijavljeni projekt postao je sastavni dio EU-baza: Grada Rijeke, PGŽ i Jadranske Hrvatske. Pokrenut je pilot projekt osposobljavanje vlasnika radiona na programu informatičkog osposobljavanja prema ECDL standardu EU sa ciljem korištenja programa za obračun kalkulacija EUTOTAX-ERE.

Uz ove prve uspjehe ”clusteristi” ističu i probleme koji ih prate, a koje nastoje prevladati. Prije svega radi se o činjenici da naše institucije, a i sami članovi ne prihvaćaju cluster kao ”lijek” protiv mnogih bolesti odnosno rješenja ekonomskih problema, komore u clusteru vide prijetnju po svoje interese, a lokalna samouprava ih još nije prihvatila kao prioritet. Problemi postoje i u nedostatku financijskih sredstava i ljudskih resursa kao i u činjenici da obrtnici i gospodarstvenici nemaju povjerenje u partnere i institucije ”kreatora gospodarske politike”.

I na kraju, osnivači ASCR-a ističu da se interesna umrežavanja ne bi trebala odvijati unutar komorskog sustava, HUP-a ili neke slične asocijacije jer to otežava interesno umrežavanje sa sličnim asocijacijama van Hrvatske. (rd)

1 COMMENT

  1. Eto jenega svetlega primera kako pokušati storit neš korisnega…pa i za proračun Grada Rijeke….malo čakule, puno dela….

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here