Home Vijesti CNN: Što bi se dogodilo da Putin baci nuklearnu bombu?

CNN: Što bi se dogodilo da Putin baci nuklearnu bombu?

253
0
Photo by Павел Гавриков: https://www.pexels.com/photo/man-people-industry-vehicle-8722712/

Kako su se njegove snage u Ukrajini počele povlačiti, ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo je zaprijetio nuklearnim oružjem, vjerojatno taktičkim. U svom prošlotjednom govoru upozorio je da će “u slučaju prijetnje teritorijalnom integritetu zemlje i u obrani Rusije i ruskog naroda, sigurno upotrijebiti sve dostupne oružane sustave”. Dodao je da “ovo nije blef”, piše CNN.

Rusija raspolaže s 4477 raspoređenih i rezervnih nuklearnih bojevih glava, od kojih su oko 1900 “nestrateške” bojeve glave, poznate kao taktičko nuklearno oružje. Ali što je taktičko nuklearno oružje i po čemu se razlikuje od običnog nuklearnog oružja?

Taktičke bojeve glave namijenjene su za korištenje na ograničenom bojnom polju, primjerice za uništavanje kolone tenkova ili skupine nosača zrakoplova ako se koriste na moru. Ove bojeve glave, s eksplozivnom snagom od 10 do 100 kilotona klasičnog dinamita, također se nazivaju bombe “male snage”.

Nasuprot tome, ruske strateške nuklearne bojeve glave imaju eksplozivnu snagu od 500 do 800 kilotona i dizajnirane su da unište cijele gradove.

Nazvati taktičko oružje bombama “male snage” donekle je pogrešno jer su eksplozivne snage od 10 do 100 kilotona još uvijek dovoljne da izazovu velika razaranja, kao što je svijet otkrio 1945. kada je SAD bacio atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu. Te su bombe imale 15 odnosno 21 kilotonu dinamita, dakle bile su u okvirima ruskog taktičkog nuklearnog oružja.

Početne eksplozije u Hirošimi i Nagasakiju odmah su usmrtile oko 70.000 i 35.000 ljudi, a deseci tisuća ljudi umrli su kasnije zbog oslobođene radijacije.

Alex Wellerstein, direktor znanstvenih i tehnoloških studija na Stevens Institute of Technology u New Jerseyju, kaže da prava razlika u nuklearnom oružju zapravo nije u eksplozivnoj snazi, nego u tome koje su mu mete.

“Atomski napadi u Japanu bili su ‘strateški’ napadi usmjereni uglavnom na uništavanje morala i provođenje terora kako bi se japansko zapovjedništvo nagnalo na predaju. Ono što je 15 kilotona činilo ‘strateškom’ bombom bilo je ono na što je usmjerena”, napisao je Wellerstein na sigurnosnom blogu Outrider.

Drugi stručnjaci, uključujući bivšeg američkog ministra obrane Jamesa Mattisa, kažu da nema nikakve razlike. “Mislim da ne postoji nešto poput ‘taktičkog nuklearnog oružja’. Bilo koje nuklearno oružje korišteno u bilo kojem trenutku je strateška promjena”, rekao je na saslušanju u Kongresu 2018. godine.

Rusija (a prije nje Sovjetski Savez) stvorila je i održavala veliku zalihu taktičkog nuklearnog oružja. Izvorno razmišljanje je bilo da uporaba nuklearne bombe na bojnom polju daje liderima mogućnost da izvrše odlučujući napad koji bi mogao spriječiti poraz i bez upotrebe najvećeg nuklearnog oružja, koje bi nakon protunapada dovelo do “nuklearne razmjene koja bi uništila civilizaciju”, ističe Unija zabrinutih znanstvenika.

Na svojoj web stranici ova organizacija to razmišljanje naziva manjkavim i opasnim: “Taktičko nuklearno oružje unosi veću dvosmislenost, povećavajući mogućnost da neka zemlja pomisli kako bi se mogla izvući s ograničenim napadom.”

Neke analize podupiru tu teoriju. U komentaru koji su tijekom ljeta objavili Sidharth Kaushal i Sam Cranny-Evans s britanskog Royal United Services Institutea (RUSI) stoji da bi uporaba taktičkog nuklearnog oružja protiv zapovjednih centara ili zračnih baza u Europi mogla ograničiti civilne žrtve u okolnim područjima.

Na primjer, u ovom dokumentu RUSI piše da bi uporaba taktičke nuklearne bombe u području Sulwakija, kopnenoj granici između NATO saveznika Poljske i Litve koja odvaja ruski Kalinjingrad od susjedne Bjelorusije, mogla uzrokovati tek stotine civilnih žrtava. Stvarnost je vjerojatno daleko od toga.

“Američke ratne igre predviđaju da će sukob koji uključuje korištenje taktičkog nuklearnog oružja brzo izmaknuti kontroli. Simulacija američko-ruskog sukoba Sveučilišta Princeton koji počinje uporabom taktičkog nuklearnog oružja predviđa brzu eskalaciju koja bi dovela do više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih ljudi”, piše na blogu Unije zabrinutih znanstvenika.

Odgovarajući na prošlotjednu Putinovu prijetnju Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) kaže da je Europa 2022. mnogo opasnije mjesto za korištenje nuklearnog oružja od Japana 1945. godine, koji je imao manje stanovnika i bio relativno izoliran.

U Europi bi danas jedna nuklearna detonacija vjerojatno ubila stotine tisuća civila i ozlijedila mnogo više; radioaktivne padavine mogle bi kontaminirati velika područja u više zemalja, objavio je ICAN na svojoj web stranici.

“Hitne službe ne bi mogle učinkovito reagirati i raširena panika izazvala bi masovna kretanja ljudi i ozbiljne ekonomske poremećaje. Višestruke detonacije bile bi, naravno, puno gore”, dodaje ICAN.

Previous articleGrupno silovali dječaka (12) u Indiji, u kritičnom je stanju
Next articleHrvatska neće nositi traku podrške za LGBTQ zajednicu na Svjetskom prvenstvu

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here