Netko će reći da su sve tri Istarske rijeke male i neugledne. Istriani nisu nikada pretendirali da imaju veće rijeke, veće od Istre. Rijeke, iako male, krcate su povijesti, u ostalom kao cijeli ovaj kraj “Olim Iapidia”.
Rijeka Mirna je najznamenitija istarska rijeka. Dolazi od sliva nekoliko potoka iz uzdignutih brda, sjeveroistočne Istre. Teče po prekrasnoj dolini koju navodnjava i hrani te utječe u more. Rijeka Mirna dugačka je 50 km, i spominjana u istarskim legendama. Nekada se nazivala Istro. Po nekima postoji mogućnost da se zvala i Nauport. Naziv Istro dolazi iz nekada rasprostranjenog uvjerenja, da je rijeka rukavac velikog Istro koji utječe u Crno more, to jest Dunava.
Rijeka se u prošlosti još zvala Nengon, Ningun i Nengo. Dolaskom Veneta biva nazvana Laimis ili Lamo, ali i Layme, Lemo, Aine i Leme. Veneti su na ušću, tada plovne rijeke uredili pristanište, a kako je bilo dobro zaštićeno dobilo je naziv Quieto. To će se kao ime prenijeti na cijelu rijeku i bukvalno prevesti na hrvatski – Mirna.
Istro se spominje u mitu o nastanku Istre. Preko velikog Istro bježe Medea i Jazon od potjere koju je naredio Ejet, kralj Kolhide. Ejetov sin Asirt predvodio je potjeru u želji da povrati uzeto zlatno runo.
Usput rečeno, prekrasno mjesto na Kvarnerskoj obali Istre, koji se sad pogrešno nazivlje Medveja je izvorno Medea. Arhipelag koji joj je nasuprot, Cres, Lošinj, Zeča, Galiola, Unije, Srakane, Susak, Ilovik… nekada se zvao Asirtski arhipelag. Dakle, još i sada “potjera” ide prema Medei i kako izgleda, još će dugo potrajati.
Mirna je prolazila (prije preusmjerena južnije u prokopano korito) uz lokalitet zvanog Livade (20 m. iznad mora). To je ime dobilo od Venetskog Levade što znači podignuto (Talijanini kažu levate). Tu su postojala dva podizna mosta i to mostovi Levade i S. Polo, zajedno nazvani Levade Maestre. Od mnoštva podiznih mostova sada postoji samo još jedan nefunkcionalan podizni most od čelika, očito novijeg povijesnog datuma. Isti je lociran na samom ušću rijeke Mirne.
Nije teško zaključiti da su se mostovi podizali kako bi rijekom mogli prolaziti brodovi. Bilo je to vrijeme kada su brodovi bili gonjeni vjetrom te su imali visoke jarbole. Mirna je tada bila plovna do ispod Buzeta tada zvanog Pinquentum.
Naizgled dolazimo do apsurda, zapadna obala Istre tone za jedan milimetar na godinu. Po tom tumačenju Mirna bi trebala biti i dalja plovna i dublja, što očito nije. Plići vodeni tok rijeke se dogodio radi velikih nanosa, koji su isprani s okolnih brda, a koje rijeka deponira u korito.
Pretpostavlja se da ime Pinquentum dolazi od kelskog Piquentoi. Jedno je to od najstarijih nastanjenih lokaliteta u Istri. Postoji i tumačenje da se tu nekada proizvodio pinguent za boje. Po tom tumačenju su nekada tu postojale velike šume bora od kojih se pravio pinguent. Bilo je to vrijeme kada je prosječna temperatura ambijenta bila za šest stupnjeva Celziusa viša nego danas. Sam Buzet, nekada zvan Pinquentum se nalazi na strmon brežuljku visokom 158 m.
I već kad smo na tome, kažimo, koji su razlozi podizanja naseobina na visokim brdima. Da, jedno je već notorno znano i osnovnoškolcima, radi obrane. Drugi je razlog bio štedjeti plodnu zemlju kako bi se mogla slobodno obrađivati ili prepustiti ispaši. (Ivan Pauletta – Neki su podaci korišteni iz ISTRIA — STORIA, ARTE,CULTURA // Dario Alberi)
