U intervjuu za danske novine Berlingske, voditelj analiza vezanih uz Rusiju za dansku obavještajnu agenciju Forsvarets Efterretningstjeneste (FE) – identificiran samo imenom Joakim – otkrio je kako su danski dužnosnici u početku vjerovali da će Rusija osvojiti Ukrajinu u samo dva tjedna nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ‘specijalnu vojnu operaciju, kako to nazivaju u Moskvi, a zapravo vojnu agresiju punog opsega na susjednu zemlju.
Više od 10 mjeseci kasnije, Rusija i dalje pokušava nadoknaditi sve veće gubitke u Ukrajini, koja je na invaziju odgovorila snažnijim obrambenim naporima i nastojanjima nego što se to očekivalo, iako su ti napori znatno ojačani vojnom pomoći zapadnih saveznika. U međuvremenu, invazija je razotkrila brojne slabosti u Putinovoj vojsci, prisutne bez obzira na njezinu veličinu.
U prvim tjednima invazije, rekao je Joakim, “bili su blizu” pobjede u ratu, ali loša odluka Kremlja koštala je Rusiju očekivanog brzog trijumfa, prenosi Newsweek. Joakim je ukazao na Putinova ideološka uvjerenja, a ne na slab obavještajni aparat, kao glavni razlog neuspjeha Rusije, navodi se u intervjuu.
“Velik dio krivnje za ovo stavljamo na Putinova pleća”, rekao je Joakim. Primjerice, donošenje odluka smjestio je isključivo u krug male skupine svojih saveznika, one k tome nisu bile podijeljene s drugim krugovima sve do “posljednjeg trenutka”, što je uzrokovalo zbunjenost u ruskim snagama na terenu. Označavanje invazije ‘specijalnom vojnom operacijom‘, a ne ratom, također je imalo negativan učinak jer su samo određene snage mogle sudjelovati u borbi sve dok Putin nije naredio “djelomičnu mobilizaciju” rezervista u rujnu.
“To su prilično mali čimbenici, koji su na kraju odlučili o ishodu”, kaže Joakim. Dodao je kako vjeruje da se ruski predsjednik još uvijek miješa u vojno vođenje rata. Nedavni sastanak sa svojim vojnim čelnicima u prosincu opisao je kao “najgoru ideju na svijetu”. “On ima generala koji treba voditi ovaj rat. Dakle, ne bi trebao sjediti tamo i slušati mišljenja svih drugih generala”, rekao je Joakim danskim novinama. Također ističe kako sumnja da će Moskva moći pokrenuti zimsku ofenzivu zbog loše opremljenih vojnih snaga.
Ovaj medijski izvještaj dolazi u trenutku kada se Putin suočava s kritikama zbog neuspjeha ruskih snaga da ostvare značajne ciljeve u ratu u Ukrajini, u kojem je, prema nepotvrđenim informacijama, stradalo više od 100.000 ruskih vojnika. U jesen su Ukrajinci povratili tisuće četvornih kilometara prethodno okupiranog teritorija.
Ipak, Rusija je ostvarila određeni uspjeh u prvim tjednima rata, brzo zauzevši regije u jugoistočnom dijelu zemlje. Putinove snage također su napredovale u nekim područjima oko Kijeva, nakon čega se suočavaju s optužbama za kršenje ljudskih prava i ratne zločine protiv civila na tim lokacijama s kojih su se ubrzo morale povući. Danski obavještajac objašnjava da su napori u blizini Kijeva oslabili nakon što Rusi nisu uspjeli neutralizirati ukrajinsku protuzračnu obranu kako bi dopremili više vojnika u regiju.
Prosinačko izvješće Instituta za proučavanje rata (ISW) pokazalo je da je, usred sve većih kritika, Putin otkazao obraćanje parlamentu dok istovremeno nastoji ‘prodati‘ svoj narativ o ratu. Osim toga, otkazao veliku redovitu konferenciju za novinare na kraju godine, navodno “kako bi izbjegao odgovaranje na pitanja o ruskim vojnim neuspjesima bez pribjegavanja pretjerano očitoj manipulaciji ispitivačima i pitanjima”, navodi ISW.
Istovremeno, Kremlj u posljednje vrijeme daje signale da je spreman na pregovore s Kijevom, no ukrajinski i mnogi zapadni analitičari, stručnjaci i političari smatraju kako bi ruski predsjednik – s obzirom na to da ne odustaje od ispunjenja svojih uvjeta prije sjedanja za stol, koji uključuju priznanje svih ukrajinskih regija koje je Rusija nezakonito anektirala – mirovne pregovore iskoristio samo kao kupovinu vremena za pripremu nove ofenzive, od koje se već strahuje u Kijevu.
Bivši general NATO-a Hans-Lothar Domröse, pak, identificirao je okolnosti pod kojima vjeruje da bi Rusija i Ukrajina mogle pristati na primirje i započeti pregovore o okončanju rata koji traje već više od 10 mjeseci. Domröse, njemački vojni časnik koji je služio kao general-pukovnik NATO-a, rekao je kako vjeruje da bi se obje strane mogle dogovoriti o prekidu vatre u nekom trenutku ove godine, dodajući da bi sami pregovori mogli trajati daleko duže od početnog primirja. Kaže da je svako primirje moguće tek kada “obje strane shvate da se ne pomiču nikuda”.
Ruski predsjednik pokrenuo je invaziju na Ukrajinu 24. veljače, a kako i dalje bjesni, ostaje neizvjesno kako će završiti jer se niti jedna strana ne slaže oko uvjeta za postizanje mirovnog sporazuma.
“Primirje očekujem početkom ljeta, kada će obje strane reći: ‘Sada to više nema smisla‘. Do prekida vatre doći će u nekom trenutku 2023. godine”, rekao je Domröse u razgovoru za Ukrajinsku pravdu. Međutim, takvo bi primirje samo zaustavilo vojna djelovanja u kojima su poginule tisuće vojnika s obje strane, kao i ukrajinski civili. Za pregovore o okončanju rata trebat će znatno više vremena, ističe Domröse.
“Prekid vatre znači da prestajemo pucati. Pregovori će vjerojatno trajati dugo. Trebate i posrednika”, objašnjava. “Možda glavni tajnik UN-a (Antonio) Guterres, turski predsjednik (Recep Tayyip) Erdoğan ili indijski premijer (Narendra) Modi, iako se nitko zapravo ne nameće”.
Upozorava da bi pregovori o završetku rata mogli biti teški, budući da su i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveli zahtjeve oko kojih teško da se mogu složiti. Prekid vatre, smatra, mogao bi biti moguć ako bi Zelenski pristao na “prijelazno razdoblje” za reintegraciju okupiranih teritorija poput Krima – koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine – natrag u sustav Ukrajine.
Margarita Balmaceda, profesorica diplomacije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Seton Hall, rekla je za Newsweek kako vjeruje da se ništa neće promijeniti dok ruski donosioci odluka ne shvate “koliko je ovaj rat destruktivan unutar Rusije”. “Kada do toga dođe, bit će pritiska na gospodina Putina da se uključi u pravu raspravu s međunarodnom zajednicom i s Ukrajinom”, rekla je. “No, dok se to ne dogodi, ne očekujem ozbiljnu rusku predanost bilo kakvim pravim pregovorima, koji bi donijeli bilo kakvu vrstu ozbiljnijeg prekida vatre”, ističe Balmaceda.
