Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je sredinom 2024. godine imala 3.866.233 stanovnika. To predstavlja rast od 0,2 posto u odnosu na 2023., odnosno povećanje od 6547 ljudi. Najveći porast zabilježen je u Istarskoj županiji s 1,66 posto, a slijede Zadarska županija (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Najveći pad broja stanovnika bilježe Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.
Strani radnici nadomještaju iseljavanje Hrvata
Demograf Nenad Pokos tvrdi da je rast gotovo zanemariv i da bi, bez dolaska stranih radnika, Hrvatska nastavila bilježiti pad. Prema njegovim riječima, sve je veći broj doseljenika iz izvaneuropskih država koji popunjavaju radna mjesta nakon masovnog iseljavanja hrvatskih državljana. Broj stanovnika raste u Zagrebu, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, kao i u većini priobalnih područja, zbog boljih radnih prilika, višeg standarda i turizma.
„To je neznatan, gotovo zanemariv porast kojeg ne bi ni bilo da nemamo toliki priljev stranih radnika jer se hrvatski državljani još uvijek masovno iseljavaju“
Ograničene mogućnosti lokalnih vlasti
Brojne jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno financijskih sredstava za kvalitetne demografske mjere. Kao primjer navodi ukidanje besplatnog vrtića u Vukovaru te ukidanje mjere „roditelj-odgojitelj“ u Zagrebu. To je smanjilo broj obitelji s troje i više djece. Država treba preuzeti ključnu ulogu i omogućiti besplatne vrtiće na nacionalnoj razini.
Zakon o demografiji kao prioritet
Prema Pokosu, demografski pad predstavlja pitanje nacionalnog opstanka. Hrvatska bi trebala donijeti Zakon o demografiji kojim bi sva ministarstva uskladila svoje politike s ciljem poticanja nataliteta i smanjenja iseljavanja.
Novi poticaji i mirovinski sustav
Ove godine uvedene su i određene pozitivne mjere. Roditeljska naknada potpuno je delimitirana, pa roditelji imaju pravo na punu plaću tijekom svih 12 mjeseci rodiljnog i roditeljskog dopusta. Očinski dopust povećan je s 10 na 20 dana, a jednokratna pomoć za novorođenče porasla je s 309 na 618 eura. Ipak, postavlja se pitanje održivosti mirovinskog sustava. Pokos kaže da bi strani radnici mogli pomoći u njegovoj stabilnosti. U posljednjih 13 godina broj stanovnika u pet istočnohrvatskih županija pao s 806.000 na 643.500.
„Za vašu mirovinu će to biti znatno teže. Nadam se, ako neće hrvatski državljani, da će onda barem ti strani državljani koji masovno dolaze posljednjih godina“, poručuje Pokos.
