Provesti dva tjedna doma nije nužno nešto loše ako okrenete cijelu situaciju u svoju korist. Toliko slobodnog vremena može biti prilika za razvijanje hobija ili čitanje. Redakcija Rijeka Danas je pronašla deset književnih preporuka koje možete pročitati dok ste u karanteni. Neke od spomenutih knjiga imaju poveznica sa sadašnjom situacijom, neke imaju poveznice s Rijekom.
1) Jose Samarango : Sljepoća
Sljepoća je priča o neobjašnjivoj masovnoj epidemiji sljepoće koja pogađa gotovo sve stanovnike u neimenovanom gradu, epidemije koja dovodi do društvenog sloma. Roman prati nesreće nekolicine likova koji su među prvima pogođeni i usredotočeni na “doktorovu suprugu”, njenog supruga, nekoliko njegovih pacijenata i druge likove, koje slučajno nalaze u istoj situaciji. Nakon dugotrajne i traumatične karantene u azilu, skupina se okuplja u jedinicu koja djeluje kao obitelj kako bi preživjela svojom pameti i neobjašnjivom srećom jer je liječnikova supruga izbjegla sljepoću. Iznenadna pojava, neobjašnjivo podrijetlo i priroda sljepoće uzrokuju raširenu paniku, a društveni se red brzo raskrinkava kada vlada pokušava suzbiti prividnu zarazu i održavati red putem sve represivnijih i nestručnih mjera.
2) Umberto Eco: Ime ruže
Roman je smješten u srednji vijek, točnije 1327. godine, kada benediktinski redovnik Adso iz Melka i njegov privremeni franjevački učitelj William od Baskervillea dolaze u samostan u sjevernoj Italiji, gdje je nedavno jedan redovnik preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima. William slijedi tragove i pokušava logički razmišljati pozivajući se na Aristotela, Tomu Akvinskog i Rogera Bacona. U međuvremenu umire još nekoliko redovnika i ubrzo postaje jasno da je njihova smrt povezana sa samostanskom knjižnicom. Istragu otežava to što Bernado Gui, poslan od strane inkvizicije, ne istražuje zločine temeljito kao William.
3) Erich Maria Remarque: Tri ratna druga
Radnja romana Tri ratna druga događa se u Njemačkoj 20-ih godina prošlog stoljeća kada Njemačkom haraju korupcija, bijeda i beznađe. Junaci romana su tri ratna suborca iz Prvog svjetskog rata. Robert, Gottfried i Otto uspijevaju otvoriti auto-mehaničarsku radionicu usprkos teškim vremenima i stalnoj prijetnji o ekonomskoj propasti grada. Robert u tim teškim vremenima upoznaje Patriciu, lijepu i misterioznu djevojku iz srednje klase, koja boluje od tuberkuloze. Njena bolest neće spriječiti Roberta da se zaljubi u nju i s njom provede najljepše trenutke u životu. I kada se čini da im se sreća osmjehnula, život im nameće nove nedaće i probleme…Patricijini dani u gradu su odbrojani i ona zbog svog zdravstvenog stanja odlazi u švicarski planinski sanatorij. Politička situacija u gradu se zahuktava, jedan od prijatelja, Gottfried biva ubijen. Otto i Robert su suočeni sa stečajem i moraju prodati radionicu. U tom teškom trenutku za njih, stiže pismo iz sanatorija da se Patriciji pogoršalo stanje. Dva ratna prijatelja hitaju k švicarskim planinama kako bi Robert proveo posljednje trenutke sa svojom voljenom. Ovo je roman koji veliča prijateljstvo i ljubav.
4) Bekim Sejranović: Nigdje, niotkuda
Ovaj roman autora koji je dio svog života proveo u Rijeci je knjiga koja govori o izbjegličkoj sudbini Bosanca, putovanje od nemila do nedraga, od Bosne do Norveške ili, bolje rečeno, konačno u nigdinu. Opisuje četiri sprovoda i vjenčanje, duhovito i zbiljski, s puno otvorenog odnosa prema erosu i slobodi. Sveukupna slika takva svijeta malo će se gdje naći. Njegovi rukavci prostiru se u neočekivane prostore i pitanja sudbine. Posebno se ističe sočan i autentičan rječnik osebujnih likova ove izvorne proze.
5) Gabriel Garcia Marquez：Ljubav u doba kolere
Osnovna priča o neutaživoj i besmrtnoj ljubavi Florentina Arize prema Fermini Dazi tka fabulu romana od trenutka njihova upoznavanja u ranoj mladosti sve do bajkovitog kraja na izmaku života. Kao i svaka velika ljubav, i ova je tragična, i sentimentalna, i snažna, i poetična, no piščeva istančana ruka izvući će je iz stereotipije ljubavnog obrasca neprestano nas iznenađujući nekim drugim i drugačijim epizodama. Osnovno je piščevo sredstvo izniman osjećaj za humoristično, komično i šaljivo na gotovo svakom koraku, pa čak i u najpatetičnijim i najpotresnijim scenama. Taj nenadmašivi osjećaj za duhovito pretapa se s jednako pronicljivim osjećajem za detalj.
Ovo je svakako jedan od najljepših romana posvećen bezgraničnoj staračkoj ljubavi, a na određen način i oda bračnoj ljubavi sa svim njezinim poteškoćama, dosadama, nepodnošljivostima i s onom beskonačnom privrženošću što se rađa iz zajednički proživljenih godina.
6) Daša Drndić : Trieste
Intrigantno djelo koje tematizira prešućenu temu Drugoga svjetskoga rata o djeci koja su oteta i odgajana da postanu arijevci dosad je objavljeno u SAD-u, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. U engleskom prijevodu Ellen Elias-Bursać (također kao “Trieste”), osvojio je nagradu Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja.
U romanu se susreću teme Lebensborn-djece, deportacije Židova, logora smrti, pitanja neutralnosti Švicarske u Drugome svjetskome ratu, SS komando-odreda i povijesti Gorizije te se kroz povijest židovske obitelji i sudbinu mlade žene Haye Tedeschi razotkrivaju zablude, osobni promašaji i tragedije “u kojima se zrcale najcrnje nemani čovjekova bića koje su više no ikada isplivale u 20. stoljeću”.
Daša Drndić (Zagreb, 1946. – Rijeka 2018.), dobitnica međunarodne književne nagrade Prozart 2014., objavljuje prozu, književnu kritiku, prijevode u časopisima i književnim listovima, igrane i dokumentarne radiodrame. Autorica je, među ostalim, proznih djela “Put do subote” (1982.), “Canzone di guerra” (1998.), “Doppelgänger” (2002.), “Leica format” (2003.). Njezin roman “Sonnenschein” iz 2007. osvojio je nagradu Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike i Kiklop za prozno djelo godine.
7) Emily St. John Mandel: Postaja jedananest
Smrt poznatog glumca Artura Lindera, koji doživljava srčani udar usred predstave dok to sa užasom promatra mlada glumica Kirsten Raymonde, duboko će potresti sve koji su ga poznavali. Iste noći gradom počinje harati smrtonosni virus koji će ubiti većinu stanovništva i natjerati preživjele da se na sve načine bore za goli život.
Petnaest godina kasnije, Kirsten je glumica Putujuće simfonije, grupe koja po opustošenom svijetu izvodi predstave s ciljem da se ljepota nekadašnjeg svijeta ne zaboravi. Njihove napore pokušat će spriječiti tajanstveni prorok koji surovo kažnjava sve one koji pokušavaju napustiti njegovu zajednicu. Tko je taj okrutni neznanac i zašto zna citate iz stripa ispisane na Kirstenom srcu?
Dok članovi trupe misteriozno nestaju jedan po jedan, svi putevi vode ka Muzeju civilizacije, posljednjem utočištu prošlosti koja se neće vratiti, Artur postaje nit koja ih povezuje i koja bi im mogla spasti život…
8) Albert Camus: Kuga
Poznati Camusov roman iz 1947. Godine govori o događajima koji su se dogodili za vrijeme nastanka kuge u gradiću Oranu na alžirskoj obali. Novinar Guardiana Ed Vulliamy je 2015. Godine opisao ovaj romani na sljedeći način: prvo, kao metafora na strahote fašizma; i drugo, kao aluzija na epidemiju kolere u Alžiru 1849. godine.
9) Nedeljko Fabrio: Vježbanje života
Budući da zbog virusa nije moguće vidjeti ovu predstavu u kazalištu, možete pročitati jedan od najpoznatijih romana čija se radnja dešava u Rijeci. U ovom romanu Fabrio predstavlja Rijeku koja napokon izrasta u veliko industrijsko i lučko središte sa složenim socijalnim procesima. Tako je uz pomoć jedne građanske obitelji iz Rijeke predočena cijela povijest grada, odnos Hrvata i Talijana, utjecaj ideologije na ljudske živote, rat i egzodus.
10) Slavenka Drakulić: Dora i Minotaur: Moj život s Picassom
Pablo Picasso, najveći slikar dvadesetog stoljeća, i Dora Maar, njegova muza, fotografkinja, umjetnica, žena na plaži i žena koja plače – kakav je bio njihov ljubavni odnos u burnim godinama od predvečerja Drugoga svjetskoga rata do njegova kraja, u najvažnijemu slikarskom razdoblju slavnoga umjetnika?
Roman “Dora i Minotaur: Moj život s Picassom” portret je žene koja je doživjela slom dijeleći život i ideale sa strastvenim genijem. Na osnovi Dorine pronađene bilježnice Slavenka Drakulić rekonstruira njezin život, njezinu patnju i radosti, život u kojem je ona bila važnim dijelom pariškoga nadrealističkoga umjetničkoga kruga.(pripremio: Livio Defranza)
