Dana, 1. listopada 2010., održana je godišnja Skupština NK „Rijeke“ koja će zacijelo zadobiti naglašeno mjesto u povijesti „bijelih“ ispod kantridskih stijena. Nešto poslije 14 sati, u „press centru“ stadiona na Kantridi godišnju Skupštinu je otvorio predsjedavajući joj Bojan Hlača. Nakon njegovih uvodnih riječi i „navodnog“ utvrđivanja kvoruma potrebnog broja članova skupštine, red je došao na Ivana Turčića – predsjednika – koji je podnio izvještaj o aktivnostima i radu kluba u posljednjih godinu dana, odnosno od kada je on preuzeo u ruke uzde ove udruge.
Vezano na upitnost potrebitog kvoruma valja napomenuti slijedeće: jedno od pitanja koje je uslijedilo nakon podnošenja predsjednikova izvještaja dotaklo se ne-slanja poziva na skupštinu svim članovima kluba. Predsjedavajući su objasnili da nisu svi članovi kluba ujedno i članovi Skupštine. U svakom slučaju, kao kvorum je izbrojeno prisutnih 35 od ukupno 69 članova, ali nakon ovakvog objašnjenja ispalo je da najmanje dvoje prisutnih članova nisu i članovi Skupštine iz čega proizlazi da zapravo nije bilo kvoruma valjanog za donošenje odluka.
Prema Turčićevom izvještaju, u momentu njegovog preuzimanja predsjedavanja klubom, saldo u proračunu iznosio je 7,6 milijuna kn, a potom je još ostvaren prihod od 18,9 milijuna kn što je u konačnici dalo ukupno 26,5 milijuna kn prihoda kluba. U posljednjih godinu dana ukupni rashodi iznosili su 27,5 milijuna kn pa je u svrhu pokrivanja deficita podignut kredit u iznosu od 1,5 milijuna kn. Najveći dio prihoda ostvaren je od transfera (prodaje) igrača, odnosno 45%, a ostalo se odnosi na sponzorstva, donacije i sl.
Kurtoaznim riječima zahvale raznim akterima, predsjednik Turčić je nastojao ostvariti vedriju uvertiru u, za klub ključno, izlaganje klupskog pravnika Vladana Zečevića:
Zbog prethodno utvrđenih dugovanja kluba prema državi, u iznosu od 18,3 milijuna kn, Ministarstvo financija je 26. veljače 2010. aktiviralo rješenje o ovrsi i time blokiralo račun kluba. Sa danom 4. ožujak 2010. obustavljen je postupak ovrhe sve do 4. listopada 2010., posljednjeg roka do kojeg treba započeti s procesom preoblikovanja udruge (NK „Rijeka“) u sportsko dioničarsko društvo, kao novi pravni oblik profesionalnog nogometnog kluba. Preoblikovanje je jedini način izbjegavanja stečajnog postupka.
Sukladno Zakonu o sportu, klub je morao pribjeći reviziji izvještaja za 2009. godinu. Prema revidiranom izvještaju, tekuće obveze premašile su ukupnu vrijednost imovine kluba za ogromnih 15,2 milijuna kn čime su se stekli uvjeti za pokretanje procesa preoblikovanja kluba. Ukoliko se ne bi išlo u preoblikovanje ili ukoliko ovo ne bi uspjelo, onda nadležno Ministarstvo podnosi zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka. U takvom raspletu događaja, klub bi pretrpio posljedicu odlaska u Prvu amatersku ligu (treća liga) i prekidanja svih ugovora o profesionalnom igranju.
Polazna točka u postupku preoblikovanja je izrada kvalitetnog elaborata kao temeljnog dokumenta koji sadrži ekonomske, financijske, sportske, poslovne i ostale podatke nužne za uspješnu provedbu namjeravanog procesa. U roku 15 dana od primitka obavijesti o suglasnosti Povjerenstva za profesionalne sportske klubove, udruga NK „Rijeka“ mora uputiti poziv na upis i uplatu dionica. Ovisno o modelu preoblikovanja za koji se klub elaboratom bude opredijelio moguća su dva, tri,četiri ili maksimalno pet krugova poziva na upis i uplatu dionica. Od dana dobivanja suglasnosti na elaborat do imenovanja organa dioničarskog društva, a slijedeći odredbe Zakona o sportu, proći će najmanje tri mjeseca. Naravno, sve pod uvjetom da se u tom složenom postupku ne napravi neka bitna pogreška što bi prouzročilo neuspjeh u provedbi preoblikovanja i teške posljedice koje bi mogle rezultirati otvaranjem stečajnog postupka.
Po završetku izlaganja gospodina Zečevića otvorena je rasprava. Iako se radi o temi od presudne važnosti za daljnju egzistenciju kluba,ozračje na skupštini odisalo je popriličnom umrtvljenošću. Možda zbog nezainteresiranosti, a možda zbog neupućenosti u meritum stvari. Tek su dva pitanja bila postavljena : jedno vezano uz elaborat, a drugo na model preoblikovanja. Klupski pravnik dao je obećanje da će se elaborat, kada bude kompletiran, dati na uvid i raspravu skupštini. Ovo je veoma bitno iz razloga što je sama udruga (aktualni NK „Rijeka“) objekt preoblikovanja i kao takav organizira, usmjerava i provodi cijeli proces preoblikovanja. U pogledu modela preoblikovanja, odluka još nije donijeta.
Moramo napomenuti da će biti veoma bitno za koji model će se NK „Rijeka“ odlučiti jer o tome ovisi buduće ekonomsko zdravlje sportskog dioničarskog društva. Zakonskim odredbama predviđena su dva modela preoblikovanja: sukcesivni i simultani. Postupak preoblikovanja sukcesivnim putem ima mnogo teškoća jer se na nj vežu visoki troškovi za koje je upitno može li ih udruga (riječki klub koji je u nezavidnoj financijskoj situaciji) podmiriti i ako da, kako to učiniti. U sukcesivnom modelu, osnivači upisuju samo dio dionica a za upis preostalog dijela dionica obraćaju se javnosti javnim pozivom. U simultanom modelu preoblikovanja, sve dionice upisuju osnivači odnosno jedinice lokalne samouprave, koje praktički po sili Zakona o sportu potraživanje od strane države dobivaju pretvoreno u njihov udjelnički dio (a to je 100% za osnivanje sportskog d.d.-a).U slučaju NK „Rijeke“ to bi postao Grad Rijeka koji se u aktualnoj situaciji toga najradije ne bi prihvatio. U slučaju primjene ovog modela, NK“Rijeka“ postat će još jedno komunalno gradsko poduzeće u kojem će se upravljačka struktura postavljati po podobnosti a ne po sposobnosti, a operativci (tzv. profesionalni nogometaši, treneri i ostali stručnjaci) biti tako mizerno i destimulativno plaćani da će kvalitativan pad postati neminovan, pa čak i prijetnja ispadanja u niži rang natjecanja.
Na kraju, Skupština je Dr. Žarku Tomljanoviću uručila priznanje za dugogodišnji rad u klubu proglasivši ga počasnim predsjednikom. (f.burburan)
