Home Vijesti Economist objavio globalno izvješće o političkim slobodama: Hrvatska demokracija godinama stagnira

Economist objavio globalno izvješće o političkim slobodama: Hrvatska demokracija godinama stagnira

123
0

Izdanje EIU-ovog indeksa demokratskih sloboda za 2021. pokazuje negativne trendove u cijelom svijetu. Utjecaj pandemije koronavirusa i sve veće podrške autoritarnim alternativama su glavni razlozi.

Godišnji indeks demokracije, koji pruža mjerenje stanja globalne demokracije, otkriva ukupnu ocjenu od 5,28, u odnosu na 5,37 u 2020. Ovaj pad je najveći od 2010., neposredno nakon globalne financijske krize, i postavlja još jedan tužan rekord za najlošiju globalnu ocjenu otkako je prvi put proizveden indeks svjetske demokracije 2006.

U EIU-ovom indeksu demokracije zemlje su grupirane u četiri vrste političkih režima, na temelju njihove prosječne ocjene: puna demokracija, manjkava demokracija, hibridni režim i autoritarni režim.

Prema EIU-ovom mjerenju demokracije, manje od polovice (45,7%) svjetske populacije sada živi u nekoj vrsti demokracije, što je značajan pad u odnosu na 2020. (49,4%). Još manje (6,4%) živi u “punoj demokraciji”; ova je razina neznatno niža s 8,4% u 2020., nakon što su dvije zemlje (Čile i Španjolska) degradirane na “demokracije s manjkavošću”. Znatno više od trećine svjetske populacije (37,1%) živi pod autoritarnom vladavinom, od čega je veliki udio u Kini.

U indeksu demokracije za 2021. bilo je 13 vrsta promjena režima – devet negativnih i četiri pozitivne. Čile i Španjolska degradirani su s “potpunih demokracija” u “manjkave demokracije”. Tri istočnoeuropske zemlje – Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – poboljšale su svoj status od “hibridnih režima” ​​u “manjkave demokracije”. Ekvador, Meksiko, Paragvaj i Tunis potisnuti su iz “demokracija s manjkavošću” u “hibridne režime”. Mauritanija je promaknuta iz klasifikacije “autoritarnog režima” u klasifikaciju “hibridnog režima”. Republika Kirgistan pala je za osam mjesta i degradirana je iz “hibridnog režima” u “autoritarni režim”. Haiti je krenuo istim putem, kao i Libanon.

Većina zemalja zabilježila je pogoršanje svoje prosječne ocjene ili je stagnirala u 2021., a samo 47 (28,1%) od ukupno 167 zabilježilo je poboljšanje svoje ocjene demokracije. Oko 74 (44,3%) zabilježilo je pad ukupnog rezultata u usporedbi s indeksom svjetske demokracije za 2020. Ostalih 46 (27,5%) je stagniralo, a njihove ocjene demokracije ostale su nepromijenjene u odnosu na 2020. Bilo je nekoliko poboljšanja i nekih dramatičnih padova, pri čemu su Moldavija i Indonezija zabilježile najveća poboljšanja, mjereno promjenom njihovih ukupnih rezultata, te Afganistan, Mianmar a Tunis najveći pad. Velik broj zemalja Latinske Amerike zabilježio je nagli pad ukupnih rezultata.

Uz tablicu ljestvice globalne demokracije, regionalni pregled i pogled na ključne pokretače zemalja, ovo izdanje Indeksa demokracije također postavlja pitanje: koliki kineski politički model predstavlja globalni izazov?

Hrvatska je na ljestvici demokracija zauzela 56. mjesto, a naše susjedne zemlje zauzele su sljedeća mjesta:

20. Austrija

31. Italija

35. Slovenija

56. Hrvatska i Mađarska

63. Srbija

73. Sjeverna Makedonija

74. Crna Gora

95. BiH

Previous articleU Gorskom kotaru rekorderi brzine i alkoholiziranosti!
Next articleSjajne vijesti za HNL: Dinamo direktno u Ligu prvaka, osvajač kupa u Europa ligu?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here