Energetska kriza povezana sa sukobima na Bliskom istoku već snažno pogađa Europu, a očekuje se da će posljedice trajati dulje vrijeme. Europska unija priprema mjere za ublažavanje rasta cijena i pritiska na građane i gospodarstvo. Od početka sukoba cijene energenata znatno su porasle. Plin je skuplji oko 70 posto, a nafta oko 60 posto. U samo mjesec dana EU je potrošila dodatnih 14 milijardi eura na uvoz fosilnih goriva.
„Ne bismo trebali imati iluzija da će posljedice ove krize za energetska tržišta biti kratkotrajne, jer neće“, rekao je europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen.
Mjere koje priprema Europska unija
Europska komisija radi na paketu mjera koji uključuje smanjenje poreza na električnu energiju, niže tarife za prijenos te ciljane i privremene potpore za najpogođenije. Kako bi se smanjila potrošnja goriva, predlažu se promjene u svakodnevnim navikama poput rada od kuće gdje je to moguće, smanjenja brzine na autocestama, većeg korištenja javnog prijevoza, dijeljenja vožnje i uvođenja sustava par-nepar.
„Što više nafte uspijete uštedjeti, pogotovo dizela i zrakoplovnog goriva, to će nam svima biti bolje“, dodaje Jørgensen.
Nema brzog povratka na staro
„Čak i da sutra zavlada mir, povratka u normalu neće biti u doglednoj budućnosti. Europa se trenutno suočava s temeljnom ranjivošću na vanjske energetske šokove, a to je povezano s našom ovisnošću o uvozu fosilnih goriva“.
„Energetska neovisnost je put naprijed i strateški je imperativ s ekonomskog i sigurnosnog gledišta, ne samo zbog klime“, zaključio je Jørgensen.
Plan je ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije uz dodatna ulaganja u stabilnije izvore i jačanje energetske sigurnosti.
