Europska komisija razmatra mogućnost povezivanja reforme mirovinskih sustava s isplatama iz sljedećeg proračuna Europske unije, vrijednog više od 2 bilijuna eura, piše Politico. Cilj je zaštititi javne financije država članica od nadolazeće demografske krize.
Prema riječima troje visokih dužnosnika EU-a, Komisija razmatra način kako ojačati posrnule državne mirovinske sustave te potaknuti države da uvedu politike koje promiču štednju za mirovinu.
Ako zemlje članice zanemare te specifične preporuke po državama (CSR – Country Specific Recommendations), mogle bi izgubiti pravo na puni iznos sredstava iz sedmogodišnjeg proračuna od 2028. godine.
Financijski pritisak zbog starenja stanovništva
Europska unija suočava se s kombinacijom visokog duga, starenja stanovništva i pada nataliteta – čimbenika koji prijete urušavanjem sustava u kojem sadašnji radnici financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika.
Već danas je problem izražen: više od 80 % umirovljenika u EU oslanja se isključivo na državnu mirovinu. Zbog toga je jedan od pet građana starijih od 65 godina izložen riziku od siromaštva. To znači čak 18,5 milijuna ljudi.
Bruxelles želi ublažiti pritisak na državne proračune i istovremeno potaknuti razvoj tržišta kapitala po uzoru na SAD, koristeći dugoročne štedne instrumente građana.
Politički osjetljiva tema
Povezivanje mirovinske reforme s pristupom EU sredstvima izaziva nervozu među ministrima financija. Iako Komisija formalno nema ovlasti izravno uređivati mirovinsku politiku, politička cijena mogla bi biti visoka.
Jedan od zamjenika ministara financija izjavio je da se “reforma mirovina ne može kupiti”. Upozorio je da bi takva politika mogla “pogoditi samu srž demokracije”.
Protesti diljem Europe pokazuju koliko su promjene u mirovinskim zakonima osjetljive. U Bruxellesu su sindikati nedavno prosvjedovali protiv mjera štednje koje uključuju povećanje dobi za umirovljenje s 65 na 67 godina do 2030..
Belgija još prolazi bolje od Francuske, koja je 2023. svjedočila višemjesečnim masovnim prosvjedima zbog odluke predsjednika Emmanuela Macrona da podigne dob za mirovinu s 62 na 64 godine.
U međuvremenu, francuski premijer Sébastien Lecornu objavio je da privremeno odgađa provedbu mirovinskih reformi. To bi državu moglo koštati do 400 milijuna eura već sljedeće godine.
Fokus na poticanje štednje i korporativne mirovine
Europska komisija naglašava da njezin plan ne uključuje određivanje dobi za umirovljenje niti propisivanje visine mirovina. Umjesto toga, Bruxelles želi poticati građane da sami štede za starost te motivirati poduzeća da svojim zaposlenicima nude korporativne mirovinske planove.
Preporuke po državama (CSR) već su dio godišnjeg fiskalnog nadzora unutar EU-a, kojim Komisija nastoji uskladiti gospodarske politike članica. Bruxelles to ne smatra prisilom, već – kako kažu dužnosnici – “zdravom ekonomskom logikom”.
“Mrkva i batina” model nakon pandemije
U prošlosti su države članice često ignorirale CSR preporuke, no Komisija sada razmatra uvođenje financijskih poticaja, po uzoru na Fond za oporavak od pandemije vrijedan 800 milijardi eura.
Taj model, koji povezuje isplatu sredstava s ispunjavanjem konkretnih reformskih ciljeva, pokazao se učinkovitijim – osobito u državama poput Španjolske, gdje je dio fondova bio vezan uz reformu mirovinskog sustava.
Unatoč tome, mnoge vlade negoduju zbog opsežne birokracije koja usporava isplate sredstava. Neki dužnosnici otvoreno sumnjaju da će zemlje pristati na takav pristup kada je riječ o mirovinskoj politici.
