Finska razmatra veliku promjenu u obrazovnom sustavu – mogućnost ukidanja sadašnjeg modela vjeronauka u osnovnim školama i uvođenja jedinstvenog nastavnog predmeta u kojem bi se učenici upoznavali sa svim glavnim religijama i svjetonazorima, prenosi portal Index.
Inicijativu je prošle godine pokrenuo finski ministar obrazovanja i predsjednik Narodne stranke Šveđana u Finskoj Anders Adlercreutz. Radna skupina Ministarstva obrazovanja prije nekoliko dana dala je pozitivno mišljenje o tom prijedlogu, čime je otvorena rasprava o mogućoj reformi.
Bold: Helsinki uvodi reformu već 2027.
Ako inicijativa bude prihvaćena na nacionalnoj razini, dosadašnji sustav podučavanja različitih vjeronauka mogao bi biti zamijenjen jedinstvenim predmetom. U njemu bi se zajedno podučavale različite religije i nereligijski svjetonazori.
Grad Helsinki već je napravio prvi korak. Gradske škole planiraju započeti s podučavanjem takvog zajedničkog predmeta od kolovoza 2027. godine.
U sadašnjem finskom sustavu učenici pohađaju vjeronauk svoje religije, dok učenici koji ne pripadaju vjerskim zajednicama pohađaju nastavu etike. Zakon omogućuje organiziranje nastave za različite religije ako najmanje tri učenika u općini to zatraže.
Tako se u finskim školama danas podučava evangeličko-luteranski vjeronauk, ali i katolički, pravoslavni, islamski, židovski i drugi. Postoji čak i vjeronauk za pripadnike Krišnine religije, koji pohađa 479 učenika.
Bold: Djeca se sada dijele prema religiji
Prema Adlercreutzu, sadašnji model stvara niz praktičnih problema.
„Što nas sprječava da organiziramo zajednički nastavni plan u kojem luterani, pravoslavci, katolici, muslimani, hindusi i Židovi uče jedni od drugih?“ upitao je ministar.
Dodao je kako je u fragmentiranom sustavu teško osigurati da je nastava vjeronauka na jednako visokoj razini te da razdvajanje djece prema religiji otežava međusobno razumijevanje.
Na zajedničkim satovima učenici bi učili o vlastitoj vjeri, ali i o vjerovanjima drugih učenika, što bi trebalo poticati dijalog i toleranciju.
Bold: Demografske promjene mijenjaju školu
Radna skupina Ministarstva upozorila je da se finsko društvo posljednjih desetljeća značajno promijenilo. Broj djece imigrantskog podrijetla znatno je porastao, što je povećalo potrebu za organiziranjem nastave za različite religije.
To stvara dodatne troškove i logističke probleme. Finski mediji navode da se već događalo da nastavu islamskog vjeronauka drže etnički finski učitelji jer nije bilo dovoljno nastavnika iz tih zajednica.
Profesor vizualne umjetnosti na Sveučilištu u Helsinkiju Arto Kallioniemi, član radne skupine, smatra da sadašnji model više ne odražava stvarnost.
„Ljudi sve manje idu u crkvu, društvo je postalo raznolikije, a shvaćanje vlastite vjere postalo je fluidnije“, rekao je Kallioniemi.
Prema njegovu mišljenju, rasprave o životnim vrijednostima u učionici ne bi trebale biti odvojene prema religijskim skupinama.
Bold: Luterani i dalje većina, ali udio pada
Prema službenim podacima, 2024. godine evangeličko-luteranski vjeronauk u finskim osnovnim školama pohađalo je 429.290 učenika. Nastavu etike pohađalo je 74.632 učenika, dok je islamski vjeronauk imao 21.066 učenika.
Na četvrtom mjestu je pravoslavni vjeronauk s 11.795 učenika.
Istodobno, udio pripadnika finske evangeličko-luteranske crkve u ukupnom stanovništvu pao je na oko 62 posto, dok je u Helsinkiju već ispod 50 posto. To pokazuje da Finska i dalje ostaje većinski kršćanska zemlja, ali više nije homogena kao prije.
Bold: Pad broja učenika i političke podjele
Finska se suočava i s demografskim promjenama. Broj učenika u osnovnim školama već sada iznosi nešto više od pola milijuna, a procjenjuje se da će u sljedećih dvadeset godina pasti za gotovo 100.000.
Istodobno raste broj učenika imigrantskog podrijetla, posebno u metropolitanskom području Helsinkija.
Prijedlog reforme izazvao je i političke podjele. Populistička stranka Pravi Finci i Kršćanski demokrati, koji su dio vladajuće koalicije, odmah su izrazili protivljenje.
Predsjednica Kršćanskih demokrata Sari Essayah poručila je da promjena kurikuluma nije dio vladinog programa te upitala treba li društvu zapravo više religijske pismenosti.
Bold: Nastavnici uglavnom podržavaju reformu
Unatoč političkim prijeporima, finski nastavnici uglavnom podržavaju ideju zajedničkog predmeta o religijama i svjetonazorima.
Građani su, očekivano, podijeljeni. Jedan čitatelj finskog portala Ilta-Sanomat ironično je komentirao da se broj članova crkve u zemlji smanjuje za oko jedan postotni bod godišnje te se zapitao hoće li za nekoliko desetljeća kršćanstvo u Finskoj uopće imati istu ulogu kao danas.
Hoće li Finska zaista ukinuti sadašnji model vjeronauka i uvesti zajednički predmet o religijama i svjetonazorima, odlučit će politička rasprava koja tek slijedi.
Finland’s education ministry has proposed ending religious instruction in primary schools and replacing it with a single shared worldview subject for all pupils, citing equality concerns and rising education costs as student numbers decline.
Read More 👇 https://t.co/puZmkwDr5W
— HELSINKI TIMES (@HelsinkiTimes) March 13, 2026
