Lijevi & desni, crveni & crni, Hrvatine & Jugokomunjare, konzervativni & liberalni, kao i mnoge druge “ideološki osvješćene” grupe zauzeli su svoja mjesta u startnim blokovima. Svi oni nestrpljivo čekaju startni signal za otvaranje sezone lova na saborska mjesta, koji sve više sliči onom čuvenom britanskom lovu na lisice s psima goničima. U veljači 2005, nakon 700 godina “tradicianalnog” barbarstva konačno je ukinut taj nehumani lov “krvoždera” na životinje.
Demokratski nepismeni mediji u službi političke elite
Ne tako davno, referendumom o ustavnoj odredbi o zabrani zajedničkih predizbornih lista, koji je organizirirala udruga “U ime obitelji”, pokušalo se stati na kraj “lovu na saborska mjesta” . Sadašnja politička elita i veliki dio demokratski-nepismenih medija spremo su ovu referendumsku inicijativu dočekali na nož. Tim činom sadašnjoj političkoj eliti zagarantirana je svijetla budućnost za sljedećih desetak godina. Ova tragikomedija koja traje već 25 godina, kulminirala je zadnjih dana javnim ponudama “pasa goniča” (HSS, HNS, HSLS, Čačićevih reformista, BM368, Mostovi otpadnici itd.) goničima na konjima ( SDP-HDZ). Vrdoljakov HNS, čija se potpora birača svodi na statističku pogrešku, traži garantiranih 8 mandata i određeni broj ministraskih mjesta. HSS traži minimalno 4 mandata i pokoje ministarsko mjesto. Mostovi otpadnici , Bandićevi jurišnici, HSLS i Čačić isto tako su paničnoj potrazi za vlastitim “goničima na konjima”.
Legalna politička korupcija pred očima javnosti
SDP Zorana Milanovićaje legalnom političkom korupcijom velikodušno “kupio” posve eutanaziranu stranku hrvatskoga sela. Kupnja drugog premiejrskog mandata poduprta je s pet sigurnih zastupničkih mjesta, dodatna dva-tri rubna mandata, čitavim resorom poljoprivrede te potpredsjedničkim mjestom u budućoj Vladi i upravljačkim funkcijama u nekim državnim tvrtkama. Dok se građani spremaju na novu rundu parlamentarnih izbora, politički korumpirana elita nastoji već prije samih izbora rješiti svoja egzistencijalna pitanja. Koji je politicki legimitet stranaka s 1% biračke potpore u hrvatskom Saboru? Koji je legimitet ministara ili uprave koji dolaze iz tih stranaka?
Politički mazohizam uništio dvije generacije
Dok stranke zapadne liberalne demokracije mjesecima pišu stranačke izborne programe s stručnjacima bliskim njihovim ideološkim uvjerenjima, te same izlaze na izbore, naša politička elita preko javnih ponuda političke korupcije šalju jasnu poruku hrvatskim građanima. Koliko god da ste sposobni, pametni, radišni, vjerodostojni, ideološki i demokratski osvješćeni, nećete uspjeti u ovoj državi. To nisu osobine koje ova država cijeni i njeguje. Nesebičnost, tolerancija, iskrenost, osjećajnost i integritet su ljudske kakakteristike koje proizlaze iz jednog zdravog demokratskog društva, a sa ovih 25 godina političkog mazohizma uništili smo skoro dvije generacije hrvatskih građana.
Resetiranje demokracije?
Da li još možemo resetirati hrvatsku demokraciju i postaviti je na pravi put?
1998 godine vratio sam familiju u Hrvatsku vjerujući u stoljetni san naših očeva i pradjedova o sobodnoj i properitetnoj Hrvtaskoj. Godine 2016, s tugom u srcu, morat ću ispratiti svoju kćerku iz Hrvatske. 2017 godine, najvjerovatnije, Hrvatsku će napustiti i moj sin. Odlični učenici, koji bi trebali biti budućnost nove Hrvatske , napuštaju ovu zemlju. I velika većina mladih hrvatskih mozgova kao i svi oni kojima su političke elite ograničili prostor za osobni razvitak i napredak, napuštaju Hrvatsku.
Galeb koji nikad nije poletio s riječkog lukobrana
Ostati u Hrvatskoj znači da nikad nećete biti u stanju slobodno poletjeti prekrasnim Kvarnerom. S podvezanim krilima ostat ćete stajati na riječkom lukobranu i nikad u životu nećete osjetiti vjetar koji se valja s prekrsanih goranskih proplanaka i koji vas tako visoko diže iznad Kvarnera. O ljepotama kvarnerskih otoka, Velikih i Malih Vrata moći ćete samo nagađati.
Jednog dana vaše beživotno tijelo naći će jedan od mnogobrojnih starijih stanovnika Grada koji teče, a priča o galebu koji nikad nije poletio s riječkog lukobrana izblijedit će sa senilnom demencijom njegovih stanovnika. Možda bi naša djeca upravo na riječkom lukobranu trebala napraviti spomenik “Galebu koji nikad nije poletio s riječkog lukobrana”.
Run and you’ll live — at least a while. And dying in your beds many years from now, would you be willing to trade all the days from this day to that for one chance, just one chance to come back here and tell our enemies that they may take our lives, but they’ll never take our freedom to fly !!!
Možemo li shvatiti da smo mi našoj djeci najveći neprijatelji?
