Grenland, najveći otok na svijetu, suočava se s velikim političkim i ekonomskim promjenama. Premijer Grenlanda, Múte Egede, nedavno je pozvao na prekid institucionalnih veza s Danskom, što bi moglo označiti povijesni trenutak za ovu autonomnu teritorijalnu jedinicu. Grenland je pod danskom upravom bio sve do 1979. godine, kada je stekao pravo na samoupravu. Dodatne ovlasti dobio je 2009. godine, uključujući pravo na organizaciju referenduma o neovisnosti.
Egedeova izjava dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države, predvođene bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, ponovo pokazuju interes za Grenland. Podsjetimo, Trump je 2019. godine izazvao kontroverze izjavom da SAD žele kupiti ovaj strateški otok. Slčnu izjavu ponovio je nedavno. Premda je Egede jasno poručio da Grenland “nije na prodaju”, njegov poziv na neovisnost sugerira da odnosi s Danskom više nisu održivi.
Povijesni izazovi u odnosima s Danskom
Grenland ima oko 57.000 stanovnika i oslanja se na godišnje danske subvencije u vrijednosti od približno 500 milijuna eura. No, povijest odnosa između Grenlanda i Danske obilježena je kolonijalnim politikama koje su ostavile duboke posljedice. Tek posljednjih godina razotkrivaju se epizode iz prošlosti, poput kontroverznih mjera kontrole rađanja 1960-ih godina, koje su izazvale veliko nezadovoljstvo lokalnog stanovništva.
Egede je u svojoj izjavi naglasio da dosadašnja suradnja s Danskom nije uspjela osigurati punu jednakost za grenlandski narod. “Sada je vrijeme da uklonimo prepreke suradnji, koje možemo opisati kao okove kolonijalizma, i krenemo naprijed,” poručio je premijer, jasno implicirajući potrebu za neovisnošću.
Grenland kao strateška točka
Grenland nije samo geografski najveći otok na svijetu, već i strateški ključan teritorij. Otok je bogat mineralnim resursima, naftom i prirodnim plinom, što ga čini privlačnim za globalne sile. Osim toga, na Grenlandu se nalazi velika američka vojna baza, što dodatno povećava njegovu stratešku važnost za Sjedinjene Države. Trumpova izjava o kupnji Grenlanda, premda na prvi pogled bizarnom, ukazuje na interes SAD-a da dodatno ojača svoju prisutnost u Arktiku.
Danska je, kao odgovor na najnovije Trumpove komentare, najavila povećanje izdvajanja za obranu Grenlanda za najmanje 1,3 milijarde eura. Međutim, premijer Egede ne pokazuje interes za ostanak pod danskom upravom, već usmjerava pozornost na potencijalnu neovisnost i veću ekonomsku autonomiju.
Trumpova ponuda i reakcija Grenlanda
Trumpova ponovna izjava o želji za kupnjom Grenlanda pokrenula je lavinu spekulacija o budućnosti otoka. Premda je Egede kategorički odbacio ideju prodaje otoka, njegov tajming za objavu o prekidu veza s Danskom izazvao je dodatne komentare. Analitičari spekuliraju da bi moglo doći do dogovora između Egedea i SAD-a. To bi moglo uključivati stratešku suradnju ili dodatne investicije američke strane u razmjenu za političnu podršku.
