Na današnji dan, 6. travnja 1941., nacistička Njemačka pod vodstvom Adolfa Hitlera pokrenula je Operaciju 25, vojni napad na Kraljevinu Jugoslaviju. Napad je počeo masovnim bombardiranjem Beograda u ranim jutarnjim satima, bez prethodne objave rata, i označio je početak njemačke invazije koja će u samo 11 dana dovesti do kapitulacije države.
Ova vojna operacija bila je odgovor na puč koji je 27. ožujka 1941. u Beogradu srušio vladu koja je prethodno potpisala pristupanje Trojnom paktu. Puč, podržan od strane britanskih obavještajnih službi, razljutio je Hitlera, koji je odmah naredio planiranje osvetničkog napada.
Bombardiranje Beograda: “Operacija Kazna”
Napad na Beograd, kodnog imena “Operacija Kazna” (Unternehmen Strafgericht), izveden je bez milosti. Njemačko ratno zrakoplovstvo Luftwaffe bombardiralo je srpsku prijestolnicu u nekoliko valova. Prema procjenama, u napadu je poginulo između 2.000 i 4.000 civila, a veliki dijelovi grada, uključujući povijesnu jezgru i infrastrukturu, bili su potpuno uništeni.
Beograd nije imao nikakvu ozbiljnu protuzračnu obranu, a jugoslavenska vojska bila je nespremna za ovakav oblik rata, unatoč brojčanoj nadmoćnosti na papiru.
Brza kapitulacija i raspad države
U narednim danima, njemačke trupe su uz pomoć talijanskih, mađarskih i bugarskih saveznika napredovale na više frontova. Jugoslavenska vojska, slabo opremljena i etnički razjedinjena, nije uspjela organizirati učinkovit otpor.
Već 17. travnja 1941., samo 11 dana nakon početka invazije, Jugoslavija je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju. Država se raspala, a teritorij je podijeljen među nacističke sile i njihove saveznike.
Uspostava Nezavisne Države Hrvatske
Dan nakon početka invazije, 10. travnja 1941., ustaški pokret proglasio je uspostavu Nezavisne Države Hrvatske (NDH) uz podršku nacističke Njemačke i fašističke Italije. NDH je obuhvatila veći dio današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine i postala jedan od glavnih satelita Osovine na Balkanu.
Početak otpora i Narodnooslobodilačke borbe
Raspad Jugoslavije doveo je do formiranja različitih pokreta otpora, među kojima je najznačajniji bio partizanski pokret pod vodstvom Josipa Broza Tita. Od 1941. pa sve do kraja Drugog svjetskog rata, partizani su vodili sve snažniji rat protiv okupacijskih snaga i domaćih kolaboracionista.
Povijesni značaj 6. travnja 1941.
Napad na Jugoslaviju 6. travnja 1941. predstavlja jedan od ključnih trenutaka u povijesti regije. Njime je okončana era Kraljevine Jugoslavije, otvoren put za osnivanje NDH i pokrenut jedan od najkrvavijih sukoba na europskom tlu tijekom Drugog svjetskog rata.
