Potaknuta medijskim upitima i mogućim pogrešnim zaključcima javnosti nakon istupa predsjednika saborskog Odbora za financije i državni proračun Gorana Marića u raspravi održanoj u Hrvatskom saboru 8. prosinca 2009. godine, u kojem se središnja banka proziva kao glavni krivac za nezadovoljavajuće stanje Hrvatske poštanske banke, HNB je u priopćenju odgovorio saborskom zastupniku
HNB naglašava da je uloga Hrvatske narodne banke u području nadzora kreditnih institucija utvrđena je Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakonom o kreditnim institucijama. Taj nadzor provodi se provjerom da li kreditna institucija posluje u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom, pravilima o upravljanju rizicima, kao i vlastitim pravilima i standardima struke. Pritom treba naglasiti da HNB nema zakonskih ovlasti za uplitanje u konkretne poslovne i kreditne odluke banke, pogotovo ne u smislu odabira klijenata i programa koje će banka kreditirati, pod kojim uvjetima, uz kakvo osiguranje ili slično. To je isključivo u nadležnosti odgovarajućih tijela svake poslovne banke, navodi se u prioćenju
Upitna unutarnja revizija
U priopćenju HNB-a ističe se da je zadaća nadzornog odbora je da kroz izvješća uprave prati rad društva. U slučaju poteškoća, a svakako u interesu dioničara čije interese zastupa, nadzorni odbor dužan je poduzeti aktivnosti iz svoje nadležnosti. Kroz održavanje glavne skupštine i dioničari banke moraju biti istinito i sa svim bitnim pokazateljima izvještavani o stanju i rezultatima poslovanja banke.
Kao i svaka druga banka, Hrvatska poštanska banka bila je dužna uspostaviti i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola, što znači imati i organiziranu funkciju unutarnje revizije. Pored toga, banka mora revidirati svoja godišnja financijska izvješća angažiranjem vanjskog revizora. Uprava HPB-a bila je dužna redovito izvještavati nadzorni odbor o poslovanju banke. Stoga nije točna tvrdnja da nadzorni odbor nije znao odnosno da nije morao znati činjenice koje upućuju na financijsko stanje u banci, ističu iz HNB-a
Iz HNB-a navode da su kontinuirano obavljali nadzor Hrvatske poštanske banke analizom financijskih izvješća, a u razdoblju od 2006.godine do danas provedena su i dva izravna nadzora, na osnovi kojih je rješenjima naloženo izvršenje velikog broja mjera (42) za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i poboljšanje stanja u banci. Nadzorom putem analize financijskih izvješća HNB je također utvrdio propuste u poslovanju, o čemu je uprava banke bila pravovremeno obaviještena, te su temeljem nadzora rješenjem naložene mjere za poboljšanje stanja u banci. U svim obavljanim nadzorima i naloženim mjerama osobita pozornost posvećena je adekvatnosti kapitala, upravljanju rizicima s naglaskom na kreditni rizik, likvidnosti, kvaliteti aktive i pokrivenosti rizičnih plasmana adekvatnim rezervacijama.
Iz HNB-a zaključuju da je Hrvatska narodna banka zadužena je za superviziju poslovanja banke, ali ni u kojem slučaju, pa ni u tome koji je povod ovom objašnjenju, središnja banka nije trebala i ne može preuzeti ulogu uprave i voditi poslovanje banke, odnosno nadzornog odbora čiji zadatak je nadzor nad radom uprave.
Istog dana kad se oglasila Hrvatska narodna banka, priopćenje je poslala i Hrvatska poštanska banka. Gubitak bi do kraja godine mogao iznositi nešto više od 250 milijuna kuna, a nikako ne milijardu kuna, kako su prenijeli neki mediji, navodi se u priopćenju. “Rast povjerenja štediša u banku ogleda se u rastu oročenih depozita stanovništva za 14,8 posto u 2009. godini, od čega je čak 7,8 posto ostvareno tijekom studenog. U posljednja tri mjeseca ostvareno je čak 60 posto operativne dobiti. Tako je operativna dobit (prije rezerviranja za financijsku imovinu i obveze) krajem studenog 2009. godine iznosila 99,6 milijuna kuna, od čega je 21 milijun kuna ostvaren tijekom studenog. Također, uz godišnji porast aktive od 2,1 posto, kamatni su prihodi u odnosu na isto razdoblje prošle godine veći za 7,1 posto, dok su neto prihodi od provizija i naknada porasli 4,5 posto”, naglašavaju u banci.(mm)
