“Kulturni potencijal Rijeke – usporedbe i perspektive” naziv je tribine na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u većim urbanim sredinama na jadranskoj obali, prenosi Radio Rijeka.. Sociolozi, doktori znanosti Krešimir Krolo, Sven Marcelić i Željka Tonković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, koji su proveli anketu, prikazali su rezultate istraživanja o učestalosti posjećivanja kulturnih sadržaja u Rijeci te usporedbu s drugim gradovima.
Ono što je iznenadilo zadarske sociologe jest podatak da se, nakon Splita, koncerti tzv. turbofolk glazbe, najviše posjećuju u Puli i Rijeci.
Većinu kulturnih sadržaja mladi Riječani ciljane anketirane skupine posjećuju vrlo rijetko ili nikada, a najčešće odlaze u kino (94 posto), na koncerte domaće zabavne glazbe (74 posto) te na sportske događaje (72 posto). U usporedbi s drugim jadranskim gradovima, riječki rezultati su vrlo izjednačeni. Gotovo da i nema značajnih razlika obzirom na tip škole ili na spol.
Uočljiva razlika u svim gradovima je da učenice češće posjećuju kazalište, a učenici sportska događanja. No, gotovo 50 posto anketiranih mladih ljudi u Rijeci nikada ne posjećuje kazališne predstave i najmanje im je stalo do takozvane “elitne kulture”. Veći interes za kazalište i muzeje pokazuju tek gimnazijalci.
Ponudom kulturne i zabavne ponude u gradu najviše su zadovoljni mladi u Dubrovniku, najmanje u Šibeniku, dok je Rijeka u zlatnoj sredini. Prema kulturnom kapitalu roditelja, jednom od lajtmotiva istraživanja, majke i očevi najčešće odlaze u kino i čitaju knjige, dok najmanje prate jazz koncerte i kazališnu ponudu.
Više od 70 posto učenika iz svih šest gradova smatra se apolitičnima, politika ih uopće ne zanima, a zanimljivo je da su se kroz anketu religioznijima pokazali učenici Istre i Kvarnera, no Dalmacije. U smislu socijalne distance Rijeka je prilično tolerantna i liberalna, no kao specifičnost, među srednjoškolcima iskače prilično loša slika o Romima.
