Hrvatska ima visoku nezaposlenost koja je u travnju dosegla čak preko 260 tisuća osoba, a istovremeno ima problema i s deficitarnim zanimanjima. To je zbog nekonkurentnog tržišta radne snage, školstva, slabe mobilnosti radne snage i mnogih drugih ograničenja.No, za one koji traže, a ne mogu naći posao, važna je informacija da se trenutno među visokoobrazovanim najviše traže oni u zdravstvu, građevinarstvu i obrazovanju.
Tako Hrvatskoj prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno nedostaje 32 doktora medicine, 29 diplomiranih građevinskih inženjera, 26 diplomiranih strojarskih inženjera i 26 agronoma.
Također, na Zavod je stiglo 59 prijava za potrebom profesora matematike, zatim 58 profesora engleskog jezika, 44 učitelja engleskog jezika, 40 profesora hrvatskog jezika, ali čak i 27 profesora fizike.Prema Anketi poslodavaca koja je provedena u prva dva mjeseca ove godine, među visokoobrazovanim osobama nedostaje i diplomiranih inženjera strojarstva, inženjera elektrotehnike te magistara farmacije.
Generalno gledajući hrvatskom tržištu rada već godinama nedostaje graditeljstva, brodogradnje i metalske industrije. Što se brodogradnje tiče, poznato je da se gomila kadar administrativnih umjesto traženih brodograđevnih zanimanja.
Među stručnim radnicima, trenutno je manjak prodavača, konobara, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnika, medicinskih sestara, radnika na proizvodnoj liniji, pomoćnih konobara te zidara.
Za gore navedena deficitarna zanimanja moguće je da trenutno postoji dovoljan broj radnika, no da oni ne udovoljavaju uvjetima koje poslodavci postavljaju, kažu u HZZ-u. Naime, danas su poslodavci zahtjevniji nego prije kada im je najznačajniji kriterij bila stručna sprema ili kvalifikacija. Danas se traže dodatna znanja i vještine, a pri nekim se poslovima (turizam, graditeljstvo) postavljaju i specifični zahtjevi, kao što su dobra zdravstvena sposobnost radnika ili terenski rad.
Područja u priobalju ne mogu zadovoljiti potrebe za sezonskom radnom snagom i to prvenstveno stručnom, jer turistička sezona zahtijeva znatan broj stručne snage, posebno konobara i kuhara koji posjeduju dodatna znanja i vještine, te znanje stranih jezika.
(bankamagazine)
