Home Kolumne INTERVJU 5 PITANJA: 65 GODINA OPATIJSKE THALASSOTHERAPIE, Viktor Peršić

INTERVJU 5 PITANJA: 65 GODINA OPATIJSKE THALASSOTHERAPIE, Viktor Peršić

276
0

Povodom 65 godina ustanove Thalassotherapia Opatija, razgovarali smo s njenim ravnateljem prof. Viktorom Peršićem, MD PhD. Razgovarala: Marija A. ŠTRAJH (fb, linkedin, Twitter, yt, tiktok, ig)

Obilježavate 65 godišnjicu ustanove. Koliko je bilo uspona a koliko padova na putu.

Iako je pitanje uspona i padova uvijek osjetljivo pitanje, sebe ću postaviti kao vremenskog arbitra pošto sam u ustanovi 30 godina, pa si možda to smijem i dozvoliti obzirom na staž. Naime, sasvim je sigurno da je ustanova 1957. godine bila drugačija pošto je kardiološka rehabilitacija kojom se počela baviti bila u svojim začecima. Tadašnji ravnatelj prof. Plavšić imao je sjajnu polazišnu osnovu, a povezivanje struke sa znanošću i Medicinskim fakultetom bila je dodana vrijednost. Iz današnje perspektive gledanja možda i ključna za uspjeh i međunarodnu prepoznatljivost ustanove. Svaki od vodećih ljudi u ustanovu je ugradio dio sebe te su današnji uspjesi podsjećanje na svih njih, kao i na sve zaposlenike iz tog vremena. Naravno, neka razdoblja nisu bila propulzivna, tako da je 90tih bio nužan zaokret na svim razinama. To se i dogodilo dolaskom Emila Bratovića na mjesto ravnatelja, pa se od 1997. godine promišlja drugačiji smjer ustanove s vrlo jasnim planovima. Tada sam bio u funkciji zamjenika ravnatelja te odgovoran za medicinski rad ustanove. Učinili smo velike pomake koji svoj puni opseg dobivaju danas. Imali smo podršku Županije kao osnivača i župana Zlatka Komadine od samog početka. To je i jedan od razloga zašto obilježavamo 65 godišnjicu ustanove na poseban način. Želim se zahvaliti glavnim „protagonistima“ tog vremena bez kojih sve to ne bi bilo moguće. Svi koji me dobro poznaju znaju da ove rečenice nisu napisane reda radi, niti trebaju služiti podilaženju, napravljen je sjajan posao, ljudi stoje iza toga.
Od svojeg osnutka, 1957. godine, usmjereni smo prema dvije djelatnosti, kardiologiji i rehabilitacijskoj medicini (kardiološkoj i fizikalnoj). U razdoblju od 1998. godine Bolnica je doživjela određene transformacije u svim segmentima. Postali smo Bolnica za akutno zbrinjavanje kardioloških bolesnika, koja je ujedno i postala Klinika Medicinskog fakulteta u Rijeci. Fizikalna medicina i rehabilitacija doživjela je također transformaciju pa je dio djelatnosti usmjeren na reumatologiju koja je danas itekako prepoznatljiva. Kako smo od samog osnutka svoje usluge nudili internacionalnom tržištu, tim putem smo i nastavili, te smo 1998 godine postali Referentni centar Ministarstva zdravstva za područje zdravstvenog turizma. Već smo tada otvorili područje dermatologije, a danas ono ima i svoje prostore i dijagnostičku opremu.

Koje usluge još nudite građanima?

U novije vrijeme krenuli smo s estetskom medicinom, pa je i otvoren centar plastične kirurgije. Endokrinologija, dijabetes, kardiometabolizam novija je djelatnost jako potrebna i komplementarna prevencijskoj i rehabilitacijskoj kardiologiji jer je usmjerena upravo zbrinjavanju ključnih čimbenika rizika koji predstavljaju društveni i javnozdravstveni problem. Neurološka djelatnost također ima svoje nove prostore i suvremeno je dijagnostički opremljena. Psihologijska djelatnost prisutna je još od samog osnutka Bolnice. Nutricionistička djelatnost uklopljena je u sadržaje svih spomenutih grana medicine kojima smo usmjereni, a svoje usluge nudi i tržištu. Bez dobro opremljene radiologije sustav ne bi bio kompletan, pa u toj djelatnosti radiologije nudimo vrlo širok spektar usluga od klasične radiologije do CT i MR dijagnostike. Osuvremenili smo biokemijski laboratorij i ove ga godine opremili novom opremom, proširili spektar laboratorijskih analiza. Sportska medicina ima veliki značaj, proširujemo naše usluge i postali smo prepoznatljiv republički centar. Thalassowellnes centar otvoren građanima dobiva sve veći broj usluga i sadržajno se preoblikovao u medicinski wellnes centar.
Vrlo je bitna naša poveznica sa Medicinskim fakultetom u Rijeci i Sveučilištem. Ustanova je nastavna baza fakulteta, ali i djelujemo u dvije Katedre- Katedru za rehabilitacijsku i sportsku medicinu pri Medicinskom fakultetu Rijeka i fizikalnu medicinu pri Fakultetu zdravstvenih studija.
U ustanovi djeluju i 2 Referentna centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
Posebno bih istaknuo odjele intervencijske kardiologije i elektrostimulacije koji ove godine obilježavaju petu godinu postojanja. To je bio jedan od najvećih izazova u kardiološkoj struci. Ponosan sam na ljude, kolektiv koji su to iznijeli i uspjeli dovesti do zavidne razine.

Na koji način ste se nosili covid krizom?

Rekao bih da je pitanje postavljeno kao da je Covid nestao i da ga više nema. Ima ga, u težini kliničke slike lakšem obliku, ali i dalje imamo problem sa obolijevanjem osoblja i svime što to nosi.Nitko od nas nije mogao niti zamisliti da ćemo u rizike poslovanja morati uključiti pandemijske izazove COVID 19 infekcije. Prolazili smo to baš kao i svi, bili u lockdownu, obolijevali, slali medicinsko osoblje na ispomoć onima kojima je to bilo potrebno, bili Covid centar, nakratko izgubili tržišno poslovanje i oko 10 mil. ugovorenih poslova liječenja i rehabilitacije inozemnih bolesnika. Primorsko-goranska županija uskočila je kada je trebalo na čemu smo im zahvalni, adaptirali smo poslovanje novim uvjetima, vratili izgubljeno. Gledamo samo unaprijed.

Kada pacijent dolazi na rehabilitaciju može li se poslije reći da se ne mora više vratiti?

Pretpostavljam da mislite na kardiološku rehabilitaciju pa ću usmjeriti odgovor prema tome. U potpunosti smo svjesni kako nije dovoljno imati samo sva moderna i terapijska rješenja u kardiologiji i kako bez ulaganja u prevenciju i kontrolu kardiovaskularnih bolesti, nije realno ni očekivati značajno smanjenje kardiovaskularnog pobola i smrtnosti u sljedećim godinama. Na tome području želja nam je kao Referentnom centru Ministarstva zdravstva u razdoblju koje je ispred nas ponuditi i rješenja. Naime, za 75% kroničnih nezaraznih bolesti odgovorna su 4 čimbenika rizika. Promjena rizičnog zdravstvenog ponašanja, životnog stila, nutritivnih navika mora biti bezrezervno u korak s dostignućima liječenja i dijagnostike. Potreban nam je način za probijanje inercije, razvoja hrabrijih rješenja financiranja i postavljanje nacionalnih prioriteta, a to je prevencija. Mogućnosti se doista doimaju beskrajnima. Pokazali smo kako danas možemo skrbiti o najtežim, najkompleksnijim kardiovaskularnim bolesnicima od dijagnostike, liječenja pa sve do uspješne rehabilitacije. Međutim, jedno pitanje koje se nameće je imamo li uspostavljene sustave, organizacijsku fleksibilnost i ono što ja nazivam društvenom tolerancijom, kako bi se omogućila praktična provedba svih dostignuća koja nam stoje na raspolaganju? Zapravo na kraju bih dao odgovor na pitanje. S nama počinje vlastita transformacija životnog stila i zdravstvenog ponašanja, na tom putu stojimo na raspolaganju našim pacijentima, kao svjetionik, da ih održimo na tom putu.

Kakve promjene očekuju ustanovu u budućnosti?

Tržište medicine je posljednje pitanje koje postoji od samog osnutka ustanove. Vjerujem da će ono doživjeti promjene u narednom razdoblju. Iako je Ustanova po tom pitanju na internacionalnom tržištu medicine učinila mnogo, posebnu pažnju u narednom razdoblju usmjeravamo našim građanima. Dogodit će se puno novina u sadržajnom i smještajnom dijelu, ali ostavljam navedeno za nekakav novi intervju kada se sve posloži i ostvari.

Previous articlePotpisao za kosovski klub, odigrao 15 minuta, ugledao transparent i zatražio raskid
Next articleZa Rijeku izdano upozorenje vrlo velike opasnosti od toplinskih valova!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here