Home Vijesti INTERVJU 5 PITANJA: O otočnom turizmu, Unijama i čakavštini, Marina Medarić

INTERVJU 5 PITANJA: O otočnom turizmu, Unijama i čakavštini, Marina Medarić

445
0

O turizmu na otocima, očuvanju čakavštine, problemima mještana Unija te koordinaciji rada otočnih općina razgovarali smo sa zamjenicom PGŽ župana Marinom Medarić.

Razgovarala: Marija A. ŠTRAJH (fb, linkedin, Twitter, yt, tiktok, ig)

1. Turizam na otocima je kao što znamo, odavno procvjetao. Otok Krk i Mali Lošinj su najpopularniji, a s obzirom na različite političke uprave što je glavni razlog takvom uspjehu?

Otok Krk i lošinjsko-creski arhipelag već godinama su vodeće turističke mikro regije u našoj županiji koje su i prošle godine zabilježile daleko najveći broj turističkih noćenja. Rezultat je to duge i bogate turističke tradicije ali i kontinuiranih ulaganja u smještajne kapacitete, hotele, kampove, a zadnjih godina bilježimo i vidljiv rast ulaganja privatnih iznajmljivača u objekte visokih kategorija. Kvarner ima 160 godina dugu turističku tradiciju koju je stekao svojom originalnosti i raznolikošću ponude. Svaki naš otok posebna je priča o prošlosti i sadašnjosti, tradiciji i suvremenoj turističkoj ponudi. Svi zajedno izvanredna su turistička vrijednost Kvarnera i prilika da posjetitelji osjete užitak boravka, kvalitetu usluge ali i jedinstven svijet prirode, običaja i kulturne baštine. Političke uprave, kako ih vi nazivate, a ja bih rekla gradske i općinske vlasti imaju sigurno važnu ulogu i to u prvom redu u razvoju komunalne i cestovne infrastrukture koja je najopterećenija upravo u turističkoj sezoni kada se broj stanovnika na našim otocima višestruko uvećava. Naime, održivi razvoj mora biti misao vodilja u svim sferama gospodarskog i društvenog djelovanja, pa tako i u turizmu koji je jedna od najvažnijih poluga ukupnog razvoja ne samo toka nego i cijele Županije. Jedna od najbitnijih karika razvoja naših otoka je prometna povezanost, stalne i sigurne brodske veze. Upravo zato Županija kroz sustav županijskih lučkih uprava, zajedno s državom i jedinicama lokalne samouprave provodi intenzivna ulaganja u lučku infrastrukturu na svim našim otocima i mislim da su iskoraci itekako vidljivi.

2. Otok Unije su se željeli odcijepiti od PGZ. Možete malo pojasniti situaciju koja se dogodila?

Na taj su način, a u tome su i uspjeli, htjeli dobit javni prostor kako bi ukazali na probleme svakodnevnog života stalnih stanovnika na tim manjim pučinskim otocima. Njihovi zahtjevi, a to je bolja i sigurnija brodska povezanost od ove koju sada imaju te ustrojavanje helikopterske hitne medicinske službe opravdani su i na tragu naših dugogodišnjih napora da se podigne standard života pogotovo na tim malim otocima. Upravo se na našu inicijativu svojevremeno pokušao uvesti pilot projekte hitne helikopterske pomoći s bazom u Zračnoj luci Krk, no država je od takvog projekta odustala da bi se sada projekt ponovno aktualizirao i nadam se da će se uspješno i realizirat. Kada građani Unija ističu da nemaju dovoljno dobru prometnu povezanost, toga smo svjesni i to je točno. Brodske linije održavaju „veterani“ iz flote Jadrolinije i mi smo u više navrata od uprave tog nacionalnog brodara kao i resornog ministarstva tražili da uvedu brodove novijih generacija nakon što smo na Iloviku, Susku i Unijama izgradili nove rive i na svakoj trajektnu rampu, potrebnu za prijevoza tereta. Upravo smo na Unijama prije nekoliko mjeseci otvorili rivu vrijednu 40 milijuna kuna za 40 stanovnika tog otoka i njihove goste. Infrastruktura dakle postoji i očekujem da će Jadrolinija za održavanje linije za Unije osigurati i uvesti bolje brodove. Osim toga upravo na prijedlog Mjesnog odbora Unije naša ŽLU pokrenula je projekt rekonstrukcije postojećeg operativnog mola u luci Maračol kao alternativnoj luci kako bi neovisno o vremenskim uvjetima plovila, ali i linijski brodovi mogli sigurno pristajat na Unije. Dakle sve što je u nadležnosti Županije mi rješavamo, kako bi olakšali život na tim malim otocima, a brodovi i helikopteri hitne u izravnoj su nadležnosti države. Podsjećam i da smo prije nekoliko godina pokrenuli i pilot projekt Unije samoodrživi otok, prvi takav u RH. U okviru projekta su instalirani desalinizatori za proizvodnju pitke vode, te je izrađen plan postavljanja i nabave solarnih panela za proizvodnju struje.

3. Ipak su odustali od toga. Što je presudilo?

Nakon razgovora koje smo u međuvremenu imali s mještanima Unija, samo se potvrdilo da oni nisu niti namjeravali pokrenut referendumsku proceduru o odcjepljenu. Htjeli su samo privući pažnju javnosti i države da se ubrza rješavanje u prvom redu problema vezanih uz bolju brodsku povezanost i uspostavu kvalitetnijeg sustava hitne medicinske pomoći. Zajedno s Gradom Malim Lošinjem, Županija će sigurno učiniti sve što je u našoj nadležnosti da se olakša život mještana Unija kao i drugih otoka lošinjskog arhipelaga kao i svih kvarnerskih otoka.

4. Čakavsko narjecje je tipično za nase otoke te se dijeli u puno podnarječja. Kako je to dio kulturne baštine, na koji način PGZ namjerava održati na životu narjecja koja pomalo padaju u zaborav?

Naša Županija u očuvanje, brendiranje i turističku valorizaciju bogate kulturne baštine ulaže jako puno pa tako pomažemo i izdavaštvo, kao i rad svih udruga koje se bave očuvanjem izvorne čakavštine, kako u Primorju tako i na našim otocima, svaki sa svojim specifičnim narječjem. Na sreću ima puno entuzijasta na otocima, na našem Sveučilištu, ali i naših iseljenike koji na razne načine njeguju tu izvornu čakavštinu. Meni kao otočanki to je jako važno te se i sama trudim da jezik mojih roditelja, mojih nonića, prenesem mojoj djeci, unuci. Svjesna da se mijenja struktura stanovništva u svim krajevima pa tako i na otocima, vjerujem da ćemo znati sačuvati ne samo materijalnu već i nematerijalnu baštinu naših predaka, kao što je i ta naša izvorna čakavština.

5. Na koji način se usklađuje rad svih otočkih općina te da li su sve potrebne?

Nedavno smo u Primorsko-goranskoj županiji konstituirali Radnu skupinu za izradu i praćenje provedbe dopune Plana razvoja PGŽ takozvano Otočno partnerstvo kako bi stvorili podlogu za privlačenje europskih sredstava koja su ciljano namijenjena upravo otocima. Naime, u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021-2027 otvara se program ulaganja u razvoj pametnih i održivih otoka koji je namijenjen rješavanju specifičnih problema otočnih zajednica. Hrvatskoj će na raspolaganju biti 150 milijuna eura, a ulaganja će se usmjeravati putem regionalnih strategija. Stanovnici otoka najbolje znaju što im je potrebno jer život na otoku nije samo ono što naši gosti vide tijekom ljeta i tijekom zime treba živjeti s vjetrom i morem te svime što život na otoku čini teškim. U sastav ove radne skupine uključene su organizacije s područja Županije koje svojim djelovanjem pridonose razvoju otoka, predstavnici Primorsko-goranske županije, JLS-a na otocima, javnih tijela čijim su djelokrugom zastupljene teme razvoja otoka, gospodarskog sektora, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i istraživačkih organizacija i mnogih drugih. Sigurna sam da ćemo u suradnji s Razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije kreirati ideje i razviti kvalitetne projekte te iskoristit ovu priliku da za povlačenje europskih sredstava. A važno je istaći i da više od 30 posto ukupnog broja otočnog stanovništva Republike Hrvatske živi upravo u Primorsko-goranskoj županiji. Što se tiče strukture jedinica lokalne samouprave na otocima, jedino Krk, kao najveći hrvatski otok, ima više općina ali je i primjer jako dobre koordinacije i suradnje s Gradom Krkom. Od ostalih otoka samo na Rabu uz Grad Rab ima i jedna općina, a to je Lopar. Zajedno s našim jedinicama lokalne samouprave uporno se zalažemo za fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju države jer znamo da možemo bolje upravljati vlastitim razvojem i najbolje poznajemo potrebe svojih stanovnika, kako mi s razine Županije tako i naši gradovi i općine.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here