Home Kolumne IZBORI 2015:Boris Bradarić analizira stranačke programe

IZBORI 2015:Boris Bradarić analizira stranačke programe

2999
1

Poštovani birači, kao što sam i nagovijestio u svojim prijašnjim kolumnama, Rijeka Danas neće sudjelovati u političkoj polarizaciji Hrvatske. Da bi taj dio mračne prošlosti ostavili iza sebe od iznimne je važnosti da svi racionalno sagledamo stvari i događaje vezane uz parlamentarne izbore. Primjenjujući norme i standarde koji važe u razvijenim zemljama koje prakticiraju modernu liberalnu demokraciju dužnost novinara i medija je da objektivno i nepristrano prezentiraju stranačke programe biračima, kako bi oni bili u stanju donijeti racionalne odluke prilikom glasovanja. Kada smo dali glas nekoj političkoj opciji dali smo joj u stvari mandat da u slučaju stvaranja koalicijske (postizborne) vlasti implementiraju dijelove programa, koje su nam prezentirali, u koalicijski sporazum koji će se provoditi sljedeće 4 godine. Ako je netko od vas glasovao za ORaH jer ne želite da se eksploatiraju ugljikohidrati u Jadranu, onda u slučaju da je ORah u poziciji stvaranja koalicijske Vlade, s recimo SDP-om, za očekivati je da se sljedeće 4 godine neće eksplatirati ugljikohidrati. To se zove vjerodostojnost ORaH-a prema svome izbornom programu i biračima koji glasovali za taj njihov program.

Istup gradonačelnika Obrsnela je loš za razvoj demokratskih odnosa

Prema tome, istup našeg gradonačelnika Obrsnela, koji upozorava birače da je glas za IDS-PGS-RI ustvari glas za HDZ, je toliko štetan za demokraciju da ovakvi ispadi u zemljama modern liberalne demokracije znače i završetak političke karijere. Kada budete uspoređivali stranačke programe (glavne točke) onda ćete vidjeti da nema neke velike razlike između HDZ i SDP. Takve stranke bi vani zbog sličnosti svojih izbornih programa automatski zajedno formirale novu hrvatsku Vladu.

Regionalizacija i decentralizacija

I HDZ i SDP protive se ukidanju županija. I jedni i drugi nisu niti za racionalno smanjenje JLS-e. Ta neka uslovna decentralizacija ovlasti prema županijama i većim gradovima i uslovno/dobrovoljno smanjenje JLS-e ima sigurno veze s njihovom stranačkom bazom koja je zaposlena po svim tim silnim općinama i gradovima. MOST i IDS bi smanjili broj županija i JLS-e nakon stručne studije i analize. MOST ima neke parametre s kojim bi određivali broj županija kao i IDS, ali i tu se radi o nekim političkim željama koje nemaju uporišta u nikakvoj stručnoj studiji ili analizi. Jedino ORaH donekle prati studiju Instituta za Javnu Upravu na čelu s profesorom Koprićem koji je autoritet na ovom području. Sam profesor Koprić ne daje niti jednoj stranci prolaznu ocjenu što se tiče reforme javne uprave. Kvalitetna i efikasna reforma Javne uprave je uvjet bilo kakvog gospodarskog rasta i zapošljavanja pa je neshvatljivo da se stranke tako neodgovorno ponašaju. U svih ovih 25 godina nije bilo niti jedna greenfield investicije na području PGŽ što dobro govori o načinu rada i kvaliteti JLS-e na čelu s našom županijom.

Gospodarstvo

Sve stranke polaze od toga da Hrvatskoj treba minimalno 4% privrednog rasta da bi mogli govoriti o hrvatskom napretku. Tih 4% privrednog rasta treba nam samo za otplatu kamata. Prema tome sve ispod 4% diže javni dug i vodi Hrvatsku prema bankrotu. I ovdje vidimo kako nema neke bitne razlike izmedu mjera i politika koje bi provodio SDP i HDZ. I koalicija IDS-PGS-RI je blizu onome što predlažu ova dva velika bloka. Može se reći da ORah ima najljeviji pristup rješavanju gospodarskih problema dok je MOST definitivno najdesnija opcija u rješavanju gospodarskih problema. MOST je u slučaju da strukturne reforme ne budu tako brze i efikasne spreman na radikalnu štednju kako bi spriječio bankrot. Strukturne reforme koje se danas provedu daju rezultate tek za 5 do 7 godine a imajući u vidu da će zaduživanje u budućnosti biti samo skuplje, MOST je jedina politička opcija koja ne bježi od financijske odgovornosti za cijelu Hrvatsku. Ono što je važno napomenuti da MOST isto tako ne želi ograničavati plaće menadžerima u javnom sektoru. Dobar i uspješan menadžer ima svoju cijenu i ako se stave limiti na njegova primanja onda će javni sektor biti poligon za obuku “trećerazrednih” stranačkih menadžera. Mi nismo toliko bogati da bi kupovali jeftino. Ono što raduje kod svih stranaka je da su prepoznali mogućnosti hrvatske prehrambene industrije i hrvatskih proizvođaća hrane. S 50% uvozom postoji puno prostora za smanjenje uvoza i povećanju BDP-a na toj osnovi. Ono što se ne vidi iz stranačkih programa je na koji način ćemo dizati BDP više od 4% ako se uzme u obzir da naša privreda nema nikakvih proizvoda dodatnih vrijednosti, dok je naš obrazovni sistem još negdje u 20 stoljeću. Primjerice u Rijeci danas ne bismo mogli pronaći 100 stručnjaka različitih profila koji bi mogli raditi u industrijama dodatnih vrijednosti, a ono što nam izađe iz škola i fakulteta je ispod onoga što se traži na tržištu radne snage.

Fiskalna i monetarna politika

Osim razlike u mjerama smanjivanja opće stope PDV nema neke velike razlike između HDZ-a i SDP-a. Važno je napomenuti da je i sadašnji SDP-ov partner IDS, kao i HDZ, za postepeno smanjenje opće stope PDV od 25%. Kakogod, da bi bili u stanju smanjiti PDV definitivno moramo prići ozbiljnim strukturnim reformama kako bi se izbalansirali rashodi s primanjima. Smisao smanjenja PDV-a je da više novaca ostane poduzetnicima kako bi oni mogli imati veće profite, a samim tim više novaca za investicije. Kada se u nekim branšama rade veći profiti onda neminovno dolazi do navale konkurencije, gdje se  onda opet više investira, što onda indirektno ponovo podiže prihodovnu stranu. I u dijelu monetarne i fiskalne politike je MOST najdesnija stranka koja bi uvela jedinstvenu FLAT TAX tarifu kako bi privukao greenfield investicije i potakla masovno zapošljavanje. Naš porezni sustav je postavljen kao i u razvijenim industrijskim zemljama i to je jedan od razloga zašto Hrvatska nije interesantna investitorima. Stimuliranje investicija FLAT TAX fiskalnom politikom iziskuje ozbiljne strukturne reforme. Državna i lokalna uprava moraju biti male i efikasne. Proračun države ne bi smio biti veći od 30% BDP. To znači da bi imali mali javni sektor i veliku realnu privredu što bi definitivno stimuliralo poduzetništvo kod hrvatskih građana. Dosadašnja politika kako HDZ-a tako i SDP-a je temeljena na što većoj kontroli BDP što političarima daje veliku moć, jer velika većina hrvatskih gradana (70%) ovisi o njihovim odlukama. I povrh toga MOST misli da je monetarna politika HNB u skladu s njezinim zadacima i ovlastima. Za malo labaviju monetarnu politiku Hrvatska mora nešto ozbiljno ponuditi tržištu a to je u ovim sadašnjim uslovima nemoguće.

Zdravstvo i obrazovanje 

U trenutku dok ovo čitate hrvatsko zdravstvo generira nove gubitke. Svaka Vlada je do sada svake godine išla u reformu zdrastvenog sustava i svake godine se moraju pokrivati novi gubici. Prema tome, hrvatsko zdravstvo ne treba reformirati nego nam treba jedan sasvim novi sustav. U Hrvatskoj postoje dva sustava, državni i privatni, bez obzira što po Ustavu svi imamo pravo na istu zdravstvenu njegu. U privatnom sustavu se okreću milijarde dok državni grca u dugovima. Ako smo po Ustavu svi isti zašto građani koji nemaju novaca ne mogu otići u privatne bolnice? Meni niti dan-danas nije jasno koji sustav zdravstvene zaštite Hrvatska danas ima? Hrvatska bi se trebala ugledati recimo na Nizozemsku gdje su društveni i privatni interesi stopljeni u jednu cjelinu. Bolnice su u društvenom vlasništvu, a zavodi i ambulante su privatni. Nizozemci to zovu “udruženja” doktora u bolnicama. Kao pacijent možete otići u bilo koju bolnicu, kod bilo kojeg liječnika, specijalista, kirurga i ništa ne trebate plaćati. Premije se plaćaju osiguravajućim društvima koje imaju licencu od nizozemskih zdrastvenih institucija. Jedino je MOST mišljenja da se privatni i društveni sustav moraju stopiti u jedan za razliku od svih ostalih koji žele očuvati ovaj sadašnji štetni zdrastveni sustav.

Budite racionalni i mislite svojom glavom

Ovo je kratka analiza onoga što sam pročitao u stranačkim programima . U ovim tablicama sam koristio odgovore stranaka na pitanja koji su bili postavljeni od strane Večernjeg lista kako bi biračima koji čitaju Rijeka Danas donekle predočio iza čega programski stoje pojedine političke opcije. Analiza koju sam napravio dijelom je vezana za moj svjetonazor i za moj socijalni status koji ne mora biti kompatibilan s Vašim. Ono što je bitno je da nađete programe koji odgovaraju Vašem svjetonazoru i vašem socijalnom statusu u društvu. Ako naginjete lijevoj opciji i imate malu plaću, u vašem je interesu da glasujete za one koji se zalažu za podizanje neoporezivog dijela plaće kako bi vam ostalo više novaca u novčaniku. Ako nemate posla možda vam je u interesu da glasujete za desne opcije koje se zalažu za manju i učinkovitiju javnu upravu i flat tax tarifu kako bi brže došli do posla. Po mojem osobnom mišljenu mislim da je dobro da niti jedna od ove dvije velike opcije ( SDP-partneri , HDZ-partneri) ne dobije apsolutnu većinu u Saboru. Hrvatska mora proći kroz proces postizbornih koalicija kao sve ostale normalne zamlje. Proces postizbornih koalicija otvorit će ponovo pitanje predizbornih koalicija i izbornog zakona. Umjesto da imamo 5 do 7 stranaka u Saboru i zdravo programsko postizborno koaliranje u Saboru ćemo imati skoro 20 stranka i koaliciju od 10 stranaka koje će obnašati vlast. Budite racionalni i mislite svojom glavom ( Boris Bradarić)

1 COMMENT

  1. Jedno su stranački programi, a drugo je konkretna politika iza izbora. To je veoma dobro doživljeno dosad. HDZ-om i SDP-om se upravlja van njihovih stranaka, preko njihovih predsjednika stranaka.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here