Prije dvije godine izlazak Grčke iz eurozone bio bi isključen. Ipak, nakon parlamentarnih izbora, tijekom kojih su ojačale stranke ljevice i desnice i nakon kojih je otežano formiranje stabilne vlade, političari, bankari i ekonomisti provjeravaju što bi se desilo s Grčkom nakon izlaska iz monetarne unije i koliki su troškovi napuštanja Unije.
Ulrich Kater, šef DekaBanka, dao je nalog svojim ekonomistima da izračunaju koliko bi njemačke porezne obveznike koštao izlazak Atene iz eurozone. Procjene govore da bi Bundestag izgubio najmanje 86 milijardi eura, piše Die Welt.
Grčki kaos se može shvatiti kao znak borbe koja eskalira između demokracije i kapitalizma. A ova borba važi za cijelu Europu – navode mediji.
Frankfurter Rundschau navodi da se radi o pobuni protiv ekspertokracije u kojoj vlade moraju biti “naoružane”, ali ne povjerenjem građana, već povjerenjem “posebnih prijatelja tržišta”.
To je bio slučaj sa grčim premijerom Nicosom Papademosom, a nije puno drugačije ni u slučaju italijanskog premijera Marija Montija.
Njihov put ka vlasti može se promatrati i kao jedna vrsta državnog udara “posebnih prijatelja tržišta”. To im, naravno, ne daje demokratsku legitimaciju – navodi list.
“Papademos, EU i MMF tijkom svojih pregovora o različitim paketima pomoći u zamjenu za bezbrojne protuusluge Grka zaboravili su samo jedno: da odustanu od izbora” – zaključuje cinično Frankfurter Rundschau.(business.hr)
