Home Kolumne Javne potrebe: Dvostruka mjerila i financiranje podobnih (3)

Javne potrebe: Dvostruka mjerila i financiranje podobnih (3)

1805
1

Nakon što smo ovaj tjedan započeli s objavljivanjem analiza rada Kulturnih vijeća Grada Rijeke koje je, na temelju zapisnika rada Kulturnih vijeća, izradio Zvonimir Peranić i objavio u svojoj kolumni Kulturne malformacije na portalu Dayline.info, danas ćemo iznijeti detaljniju analizu rada Kulturnog vijeća za nakladničku, knjižnu i knjižničnu djelatnost.

Članovi Kulturnog vijeća za nakladničku, knjižnu i knjižničnu djelatnost su Velid Đekić, Ivica Prtenjača, Nataša Petrinjak, Ervin Jahić te Boris Perić. Međutim, Perić i Prtenjača su razriješeni dužnosti na vlastiti zahtjev tako da je Vijeće radilo u sastavu Đekić, Petrinjak i Jahić. Zanimljivo je da je Ivica Prtenjača tražio razriješenje dužnosti da ne bi bio u sukobu interesa s obzirom da je sam konkurirao na natječaju. Svijetli primjer, posebice uzevši u obzir činjenicu da članovi nekih drugih Kulturnih vijeća, spomenimo samo Nemanju Cvijanovića, člana Kulturnog vijeća za muzejsku djelatnost i likovnu umjetnost Grada Rijeke, i dalje ostaju članovi Vijeća i sami sebi dodijeljuju sredstva, iako su mediji još prošle godine pisali o mogućem sukobu interesa.

“Ovo Vijeće interveniralo je u sam meritum natječaja. Posebni kriterij Edukacija Vijeće je odlučilo ignorirati jer taj kriterij “pretpostavlja edukativni proces, a ne edukativnost sadržaja. Vijeće je stajališta da je svaka knjiga edukativnog sadržaja te da je u tom smislu svaki prijedlog edukativan, a osim toga edukativnim procesom se treba baviti Odjel za školstvo, a ne Odjel za kulturu.” Peranić se pita: “ Je li natječaj ispravan i treba li ga poništiti ukoliko je kriterij naveden u natječaju ignoriran? Naime, navedeni posebni kriterij nosi 10 bodova, ali samo u kategoriji “ostali programi”, no ne i u programima knjiga i časopisa. Time su svi “ostali programi” dovedeni u neravnopravan položaj jer je maksimalan broj bodova koji su mogli osvojiti 90, a ne 100! “

“Kada uzmemo u obzir, prema zapisniku, da je prag za sufinanciranje bio 70 bodova onda je navedeni ignorirani iznos od 10 bodova mogao utjecati na konkurentnost za sufinanciranje. No, kako je teško znati kako bi bili ocjenjivani da nije navedeni kriterij ignoriran, najjednostavnije je i sve ostale programe staviti u ravnopravni položaj na način da im se također umanji 10 bodova. Takvim zahvatom ispod 70 bodova našlo bi se još 7 programa: ICR – Novi Kamov (20.000,00 kn), Inicijativa za zaštitu baštine – Riječka enciklopedija – Fluminensia (20.000,00 kn), SHURA d.o.o. – Mirovne sveske (10.000,00 kn), Udruga Calculus – Tamne oznake (15.000,00 kn), Zoran Žmirić – Blockbuster – prijevod na poljski jezik (15.000,00 kn), Rinaz d.o.o. – Intimna povijest Grete Garbo (6.000,00 kn), ICR – Ponoćni zaziv muze – Sebastijan Kukavica (10.000,00 kn). 6 dodatnih programa ostvarilo bi znatno manje bodova, a to bi se odrazilo i na visinu financiranog iznosa: Klub Sušačana, IKS, Drugo more, DHK, SAKUD I.G. Kovačić, Udruga parNas, ICR“, pojašnjava Peranić i nastavlja: “Kada se svemu doda i nekonzistentnost u visini sufinanciranoga iznosa u odnosu na traženi iznos i ostvarene bodove cirkuskim akrobacijama nema kraja. Primjerice, tri programa s ostvarenih 82 boda (DHK Večer talijansko-hrvatskog pjesništva sufinanciran je sa 100% traženoga iznosa, SAKUD I.G. Kovačić – 49. Goranovo proljeće u Rijeci s 15,38% traženoga iznosa, a Udruga parNas – Re – elektronički časopis za književnost 33,33%). Također, broj ostvarenih bodova ne odgovara postotku sufinanciranja traženoga iznosa. Primjerice, program ICR – Ponoćni zaziv muze – Sebastijan Kukavica ostvario je 74 boda (s korekcijom 64) sufinanciran je sa 100% traženoga iznosa, dok  je program DHK – Književna Rijeka rangiran sa 79 bodova sufinanciran  s 13,33%, ili pak program IKS Drugost rangiran s 87 bodova (s korekcijom 77) sufinanciran s 19,72% traženoga iznosa. Program Drugog mora – Antikvarijat Mali neboder s ostvarenih 85 bodova (s korekcijom 75) sufinanciran je sa 100% traženoga iznosa, dok programi rangirani s 90 bodova Bulaja naknada – Ri E – knjiga sufinanciran je sa 66,67% traženoga iznosa, a program Ribook, Superknjižara sufinanciran je sa 53,19% traženoga iznosa. Ispada da je bolje bilo imati manje bodova!”

“Na nekonzistentnost samoga Vijeća ukazuje i vrednovanje programa Zorana Žmirića koji je predložen od strane Hrvatskoga književnog društva“, piše u svojoj kolumni Peranić. Naime, ostala tri predložena programa Hrvatskog književnog društva odbijena su uz opasku Vijeća da Hrvatsko književno društvo nije predalo izvješće. Iz istih razloga nisu razmatrani ni programi Državnog arhiva u Rijeci i HAZU. S druge strane, prijedlog Hrvatskog književnog društva da se sufinancira prijevod romana Blockbuster Zorana Žmirića na poljski jezik od Vijeća je vrednovan sa 78 bodova uz opasku “sufinacirati prijedlog, ali neka autor nađe drugog predlagača programa.“

“Zbog čega je uopće vršeno vrednovanje programa Zorana Žmirića? Isti program ocijenjen je sa 78 bodova, odnosno, u korekciji, sa 68”, pojašnjava Peranić i nastavlja: “Očito postoji neka tajna veza između Žmirića, Vijeća i Odjela za kulturu. Veza koja narušava i formalne i kvalitativne i stručne razine natječaja. Pa čemu onda bodovanje?” Inače, na kraju je pred gradske vijećnike došao prijedlog Javnih potreba u kojemu je predlagatelj programa Zoran Žmirić (a ne više Hrvatsko književno društvo) sufinanciran s 15.000,00 kuna.

Nadalje, Đekić, Jahić i Petrinjak mnoge programe karakteriziraju s “nije od interesa za Grad Rijeku” ili “nejasan prijedlog programa” ili “nije u djelokrugu Odjela za kulturu” ili “nema potrebe za tom vrstom priručnik” te pritom ne boduju programe. “Zašto se ti interesi, nejasnoće, djelokruzi i potrebe ne odraze na razinu bodova? Jer to je posao Kulturnoga vijeća”, pita se Peranić.

Kontradikcija se očituje i u odbijanju vrednovanja 14 programa s napomenom “znanost”, ali za program Rijeka Povijesnog društva Rijeka stoji obrazloženje: “iako je časopis znanstveni, predlaže se sufinanciranje zbog izrazite tematske usmjerenosti na Rijeku”. Peranić upozorava da su na djelu ponovno dvostruki kriteriji.

“Nadalje, iz zapisnika saznajemo kako Izdavački centar Rijeka (ICR) nije predao izvješće za 2009., ali vidimo da je program ICR-a sufinanciran u Javnim potrebama za 2012. I opet se postavlja pitanje tko je donio takvu odluku i zašto? Zašto je netko isključen ukoliko nije predao izvješće, a netko nije? Tko donosi dvostruke kriterije i na osnovu čega? Kada bi sve ove učinke udružili konačna slika zasigurno ne bi nalikovala predloženim i usvojenim Javnim potrebama. Stoga je i rad ovoga Vijeća upitan kao i odluke proizišle iz takvoga načina odlučivanja”, zaključuje Peranić. (sp)

Javne potrebe u kulturi: Od maksimalnih 100, programu dodijelili 106 bodova?! (1)
Tko će kome, nego svoj svome: Vijeće za likovnu djelatnost najveća sredstava dodijelilo članu vijeća! (2)

Previous articleČarli Čargonja: Harteru vode ljudi duboko involvirani u strategiju “kruha i igara”
Next articleD.J. Radionica u Spiritu

1 COMMENT

  1. Ovaj Đekić se infiltrirao u sve pore kulture u Rijeci. Kako je Žmirić prošao? pa dosta je zagooglati: Đekić i Žmirić pa će svimać biti jasno. Ovo je čisti primjer trpanja novca poreznih obveznika u private džepove preko razno raznih vjeća. Bravo Đekiću.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here