Fenomen poznat kao “truljenje mozga” još uvijek nije službena medicinska dijagnoza, no posljedice koje izaziva vrlo su stvarne i zabrinjavajuće. Ovaj termin, koji je sve češće povezan s digitalnom demencijom, opisuje opadanje kognitivnih sposobnosti izazvano prekomjernim korištenjem digitalnih uređaja i tehnologije, uz malu mentalnu aktivnost. Iako se “truljenje mozga” često spominje u popularnim medijima, riječ je o ozbiljnom problemu s mentalnim zdravljem, koji nije uzrokovan neurodegenerativnim bolestima, već načinom života.
Što je digitalna demencija?
Digitalna demencija sve je prepoznatljivija pojava u modernom društvu, gdje ljudi svakodnevno primaju ogromne količine informacija. Prekomjerno vrijeme provedeno uz digitalne uređaje može značajno smanjiti sposobnost pamćenja i obrade podataka. Profesor dr. Ranko Raičević, neurolog i predsjednik Udruženja neurologa Zapadnog Balkana, objašnjava da ljudi postaju nesposobni zapamtiti čak i jednostavne informacije jer im mozak preplavljuju stalne struje novih podataka.
Utjecaj digitalnih uređaja na kognitivne sposobnosti
S obzirom na to da digitalni uređaji stvaraju gotovo beskonačan izvor podataka, ljudski mozak ima problema s njihovom obradom. Rezultat toga je smanjenje kapaciteta za pohranu informacija, što je potvrđeno i istraživanjima. Jedno od njih iz 2007. godine bavilo se utjecajem e-mail komunikacije na pažnju, a pokazalo je da samo primanje e-mailova smanjuje kapacitet mozga za pohranu informacija za 25 posto. Također, današnji mozak može održati aktivnu pažnju na ekranu samo 35 sekundi, što je dramatičan pad u odnosu na prije 20 godina kada je ta brojka iznosila 2,5 minute.
Preplavljenost informacijama: Kako to utječe na mozak?
Mozak ima nevjerojatnu sposobnost pamćenja, no nije neograničen. U današnjem društvu ljudi svakodnevno primaju ogromnu količinu informacija koje nisu nužno korisne ili važne. To otežava razlučivanje bitnih od nebitnih podataka, a profesor Raičević objašnjava da ovaj proces dovodi do opadanja sposobnosti donošenja odluka i smanjenja mentalne učinkovitosti. Naša sposobnost koncentracije i kritičkog razmišljanja drastično je smanjena.
Dopamin i “digitalna ovisnost”
Jedan od ključnih faktora koji utječe na naš mozak u digitalnom okruženju je dopamin, hormon odgovoran za motivaciju i emocije. U modernom društvu svakodnevno smo izloženi stalnim podražajima s digitalnih uređaja, što izaziva “dopaminski vrtlog”. Ovaj proces iscrpljuje mozak jer stalno traži novu stimulaciju, što može dovesti do mentalne iscrpljenosti i smanjenja sposobnosti za racionalno razmišljanje.
Kako se nositi s “truljenjem mozga”?
Preplavljenost informacijama postala je gotovo svakodnevna pojava, a za mnoge je slična ovisnosti. Stručnjaci preporučuju nekoliko koraka kako bi smanjili negativni utjecaj digitalnih uređaja na mozak:
1. Ograničavanje vremena provedenog uz digitalne uređaje
Potrebno je donijeti racionalne odluke o tome koliko vremena dnevno provodimo uz digitalne uređaje, posebno u socijalnim interakcijama. Jedan od savjeta je da u određenim situacijama, poput obiteljskih okupljanja, zabranimo upotrebu telefona.
2. Fizička aktivnost i šetnje
Povećanje fizičke aktivnosti može pomoći u smanjenju stresa i prekomjerne stimulacije, jer tijekom šetnje nemamo pristup telefonima. Ovo omogućava mozgu da se opusti i resetira.
3. Kvalitetan san
San je ključan za mentalno zdravlje jer bez dovoljno sna mozak ne može da se oporavi od svakodnevnih stresova. Stručnjaci preporučuju spavanje od najmanje 7 do 8 sati u kontinuitetu.
Djeca i digitalni uređaji: Zašto im mora biti dosadno?
Profesor Raičević podsjeća da je djeci potrebno dopustiti da im ponekad bude dosadno kako bi razvili kreativne i mentalne sposobnosti. Prekomjerna stimulacija putem digitalnih uređaja ometa prirodni razvoj djeteta i njegovih kognitivnih funkcija.
Negativne informacije: Utjecaj na mozak
Kontinuirano izlaganje negativnim informacijama može imati ozbiljan stresni učinak na mozak. Profesor Raičević objašnjava da negativni sadržaj, koji dominira medijima, uzrokuje povišenje dopamina, što nas čini stalno budnima i napetima. Ovo može dovesti do stresa i mentalne iscrpljenosti, sličnog učinku psihostimulanata.
