Početkom lipnja Ukrajina je izvela jednu od najodvažnijih operacija dronovima na ruskom teritoriju. Riječ je o misiji nazvanoj Operacija Paučina, o kojoj je detalje otkrio šef ukrajinske sigurnosne službe (SBU) Vasil Maljuk. U razgovoru za kanal Mi smo Ukrajina opisao je neobične prepreke i improvizacije koje su pratile cijeli pothvat.
Inspiracija iz borbe protiv kartela
Prema Maljuku, ključ uspjeha bila su iskustva SBU-a u suzbijanju međunarodnog kriminala. Analizirali su metode krijumčarskih mreža i narkokartela kako bi razvili vlastite rute za tajni prijenos opreme u Rusiju. Posebno je povukao paralelu s prvim napadom na Krimski most, gdje je korišten kamion s eksplozivom.
Korupcija i pijani vozači
Dostava dronova i opreme u Rusiju pokazala se kao ogroman logistički izazov. Ipak, korupcija na ruskoj carini pomogla je u prikrivanju transporta. Najveći problem pojavili su se vozači – zbog pijanstva i prazničnih slavlja planirana akcija kasnila je gotovo mjesec dana.
Maljuk je opisao da su se vozači gubili, nestajali i vraćali tek nakon višednevnog opijanja.
Nesreća koja je mogla razotkriti misiju
Tijekom priprema došlo je i do incidenta. Jedan od suradnika slučajno je aktivirao pomični krov drvene kabine u kojoj su bili skriveni dronovi, i to pred samim vozačem. Tim je morao brzo reagirati i izmislio priču da se radi o uređajima za praćenje divljih životinja i krivolovaca. Na sreću, vozač im je povjerovao.
Lansiranje dronova
Operacija Paučina započela je 1. lipnja. Meta su bila četiri ruska vojnog aerodroma: Olenja, Belaja, Djagiljevo i Ivanovo. Napadnuti su strateški bombarderi Tu-95 i Tu-22M3 te izviđački zrakoplovi A-50.
Prema podacima SBU-a, uništeno je ili teško oštećeno 41 rusko letjelica, što čini trećinu svih strateških bombardera stacioniranih u tim bazama.
Pripreme koje su trajale više od godinu i pol
Planiranje misije trajalo je čak 18 mjeseci. Najprije su prokrijumčareni FPV dronovi, a zatim i specijalno izrađene kabine s pomičnim krovovima. Na dan napada, kabine su aktivirane daljinskim putem, čime je omogućen iznenadni udar na ciljeve.
Reakcija Moskve i posljedice
Nakon operacije, Rusija je raspisala tjeralicu za 37-godišnjim Ukrajincem Artemom Timofejevom, za kojeg tvrde da je vlasnik kamiona korištenih u misiji. Istodobno, pojavila su se izvješća da je Moskva bila prisiljena koristiti bombardere Tu-160 za lansiranje projektila Kh-101, što analitičari tumače kao znak sve većeg nedostatka Tu-95MSM zrakoplova.
