Riječani su kroz povijest gajili duboku povezanost sa svojim tradicijama. Jedna od tih tradicija vezana je uz blagdan Bogojavljenja. Kako piše Giulio Scala u svojoj knjizi “Ricordi Fiumani e Ciacolade” iz 2010., dana 6. siječnja, djeca su u jaslice stavljala Tri kralja, čime se simbolično obilježavao njihov dolazak. U Bavarskoj i Austriji i danas se zadržao običaj pisanja inicijala imena Tri kralja (C, M, B) kredom na drvenim nadvratnicima vrata. Vjeruje se da ti znakovi donose mir i blagostanje obiteljima koje stanuju u kući.
Istra i običaji povezani s Bogojavljenjem
U nekim dijelovima Istre tradicija dodjele darova povezana je upravo s Tri kralja. U drugim krajevima taj zadatak imala vještica “Befana”. Ovaj običaj i dalje živi u sjevernoj Istri. Prema istraživačici Paoli Delton iz Centra za povijesna istraživanja, južno od rijeke Mirne darove je donosio Sveti Nikola 6. prosinca, otvarajući božićne blagdane. Sjeverno od rijeke taj zadatak pripadao Befani, koja je završavala svečanosti 12 dana nakon Božića.
Befana je bila zamišljeni lik s ulogom društvenog nadzora – darivala je djecu koja su bila dobra, dok je onima koji su bili neposlušni ostavljala ugljen u čarapama.
Ciklički ritam u tradicijskoj poljoprivrednoj zajednici
Kako Delton objašnjava u svom radu o sajmovima i svetkovinama u Istri, ciklički ritam bio je ključan za tadašnje ruralno društvo. Svaka godina donosila je iste obrasce, čime se stvarala sigurnost. Iako se Bogojavljenje često povezuje s izrekom “Tri kralja vode sve blagdane”, to nije u potpunosti točno jer su nakon Bogojavljenja slijedile i druge važne proslave.
Sveti Antun i blagoslov domaćih životinja
Prva važna vjerska svetkovina u siječnju bila je ona svetog Antuna Opata 17. siječnja. U Istri su ga često nazivali “Sveti Anton od svinja”, budući da je bio zaštitnik domaćih životinja. Tradicija blagoslova domaćih životinja održava se i danas – seljaci su donosili koze, kokoši, telad i druge životinje u crkve posvećene svetom Antunu kako bi bile blagoslovljene.
Maškarada, svinjokolja i priprema za Korizmu
U sjevernoj Istri datum svinjokolje često se podudarao s blagdanom svetog Antuna, iako se danas taj običaj pomaknuo za mjesec dana ranije. Svinjetina dobivena tijekom svinjokolje nije se trošila odmah, nego je bila priprema za razdoblje karnevala, koje je u prošlosti u Istri bilo vrijeme sklapanja brakova.
Bogojavljenje je također uključivalo brojne druge običaje, poput blagoslova vode na noć prije blagdana. Tom vodom se škropilo staje i polja prije izlaska sunca. Također, na misama se svečano najavljivale pokretne svetkovine, jer mnoge obitelji nisu imale kalendare. Poslijepodne su grupe mladih, odjevenih kao Tri kralja, obilazile kuće pjevajući. Za svoj trud često bi dobivali vino, kobasice, jaja ili male novčane darove.
