Kinesko političko vodstvo ovoga tjedna održava ključna zakonodavna i politička zasjedanja, poznata kao “Dvostruki kongres”, gdje se razmatraju ekonomski i trgovinski izazovi, uključujući odgovor na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.
Dok su tisuće delegata iz cijele zemlje okupljeni u Pekingu, raspravlja se o kineskom gospodarskom rastu, problemima s izvozom te tehnološkom nadmetanju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Kina postavlja cilj rasta BDP-a od 5%, ali izazovi su veliki
Na otvaranju kongresa, kineski premijer Li Qiang najavio je cilj gospodarskog rasta od 5% za 2025. godinu, što je sličan rast kao i prošle godine. Međutim, upozorio je da ostvarenje tog cilja neće biti lako zbog neizvjesnog vanjskog okruženja i domaće ekonomske slabosti koja traje još od pandemije.
Glavni problemi kineskog gospodarstva uključuju:
✔ Slab izvoz zbog trgovinskih ograničenja i carina
✔ Pad domaće potrošnje i usporavanje tržišta nekretnina
✔ Rastuće geopolitičke tenzije sa SAD-om i Zapadom
Trgovinski rat s SAD-om: Kineske carine kao odgovor na Trumpove mjere
Jedna od glavnih tema kongresa je odgovor Kine na nove američke carine. Prema najavama, od 10. ožujka Kina uvodi carine od 10% do 15% na određene proizvode iz SAD-a. To je odgovor na Trumpovu odluku o uvođenju carina od 10% na kinesku robu.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je:
“Ako je rat ono što SAD želi, bio to rat carinama, trgovinski rat ili bilo koja druga vrsta rata, spremni smo se boriti do kraja.”
No, analitičari poput Chenggang Xua sa Stanfordskog centra za kinesko gospodarstvo smatraju da ni Kina ni SAD ne žele eskalaciju trgovinskog rata. Xu naglašava da su Trumpove carine niže nego što je prvotno najavljivao, a istovremeno su pogođeni i američki saveznici.
Glavni izazov nije trgovina, nego tehnologija
Dok su carine važan dio trgovinskog sukoba, glavni izazov za Kinu leži u ograničenju pristupa američkoj visokoj tehnologiji.
“Uvijek iznova u Pekingu čujemo kako Kina mora postati bolja u visokotehnološkoj proizvodnji umjetne inteligencije, zelene tehnologije i biotehnologije.” – izjavila je Antonia Hmaidi iz Instituta Mercator za kineske studije (MERICS).
Kineski strateški cilj je ostvariti dominaciju u naprednim tehnologijama kroz projekt ‘Made in China 2025’, koji predviđa da će Kina postati globalni lider u sektorima poput umjetne inteligencije, autonomnih vozila i digitalne ekonomije.
Kako će Kina odgovoriti na ekonomske izazove?
Pored problema u trgovini i tehnologiji, Kina se suočava i s domaćom ekonomskom krizom. Tržište nekretnina je i dalje u teškoćama, što povećava nezaposlenost i smanjuje potrošnju.
Premijer Li Qiang najavio je povećanje državnog deficita na 4%, što znači dodatnih 200 milijardi eura poticaja za gospodarstvo. No, mnogi analitičari sumnjaju da će to biti dovoljno.
“Oni samo raspravljaju o tome kako potaknuti potražnju, ali ne i o dubljem problemu – premalom udjelu prihoda domaćinstava u gospodarstvu.” – upozorava Xu.
