Stručnjaci upozoravaju kako kokain više nije droga elitnih krugova. Danas se konzumira u gotovo svim socijalnim skupinama, od mladih profesionalaca do srednje klase. Heike Zurhold iz Centra za istraživanje ovisnosti (ZIS) u Hamburgu tvrdi da “jedva da postoji socijalna grupa u kojoj se kokain ne koristi”.
Broj konzumenata i liječenih ovisnika dramatično raste
Prema podacima zdravstvenog osiguranja Barmer, broj osoba koje se liječe zbog zloporabe kokaina u Njemačkoj se u posljednjih deset godina utrostručio. U istom razdoblju, prema ZIS-u, broj odraslih osoba koje konzumiraju kokain više se nego udvostručio.
Zapljene rekordne, ali nedovoljne: Tržište preplavljeno
Kokain u Njemačkoj nikad nije bio dostupniji. Policija i carina bilježe sve veće količine zaplijenjene droge: od 8 tona u 2017. do čak 43 tone u 2023. godini. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je to samo djelić količine koja stvarno cirkulira tržištem.
Dostava kokaina na kućnu adresu preko aplikacija
Jedan od faktora sve veće konzumacije je i digitalna dostupnost. Putem aplikacija poput Telegrama, kokain se može naručiti kao pizza – diskretno, brzo i bez kontakta. Ova “dostavna kultura droge” omogućila je ekspanziju na tržište na kojem više nema prepreka za kupce.
Kokain kao “alat” za produktivnost i bijeg od svakodnevice
Studije pokazuju da mnogi uzimaju kokain kako bi ostali budni, fokusirani ili potaknuli vlastitu produktivnost. Psihijatri potvrđuju da kokain djeluje na dopaminski sustav i daje kratkotrajan osjećaj euforije, ali već nakon 30 minuta dolazi do naglog pada, tjeskobe i želje za novom dozom.
Iskustvo bivšeg ovisnika: Od rekreacije do potpune ovisnosti
Hagen Decker prvi je put konzumirao kokain u berlinskom techno klubu s 25 godina. Ubrzo ga je koristio ne samo za zabavu, već i za posao, a kasnije i za svakodnevne obveze. Nakon 15 godina ovisnosti, uspio se izvući – no tvrdi da je “ne konzumirati kao ovisnik doživotni posao”.
Psihičke i fizičke posljedice: Euforija traje kratko, ovisnost zauvijek
Kokain sužava krvne žile, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, a kod dugotrajne upotrebe izaziva psihičke poremećaje – od tjeskobe i nesanice, do paranoje i napada panike. Svaki četvrti korisnik razvije psihološku ovisnost, a mnogi ubrzo povećavaju dozu kako bi zadržali isti efekt.
Oporavak je moguć, ali dug i težak
Izlazak iz ovisnosti zahtijeva terapiju, podršku i dubinsko suočavanje s uzrocima konzumacije. Decker danas s bivšim ovisnikom vodi podcast “Sucht und süchtig”, u kojem dijele iskustva i savjete. Ističe da je svakodnevna borba najvažniji dio oporavka.
