Venta Maersk, kontejnerski brod u vlasništvu najveće svjetske brodarske kompanije Maersk Line, uspješno je završio prvi komercijalni prolazak Sjevernim morskim putem kroz Arktički ocean. Ova ruta, sve dostupnija zbog otapanja leda uzrokovanog globalnim zatopljenjem, mogla bi u budućnosti znatno promijeniti globalnu pomorsku trgovinu.
Ruta kroz Arktik: od Vladivostoka do Sankt Petersburga
Kontejnerski brod klase za led, težak 42.000 tona, isplovio je 23. kolovoza 2018. iz Vladivostoka na ruskom Dalekom istoku, prevozeći ribu iz Rusije i elektroniku iz Južne Koreje. U pratnji najmoćnijeg ruskog nuklearnog ledolomca, Venta Maersk prošao je kroz Beringov prolaz, uz obalu Sibira, sve do Norveškog mora, te se očekuje da će u Sankt Peterburg stići oko 1.rujna.
Globalno zatopljenje otvara nove pomorske puteve
Sve više brodova koristi ovu rutu tijekom ljetnih mjeseci, a najčešći tereti su nafta i plin. No, ovaj put je značajan jer se radi o prvom komercijalnom kontejnerskom brodu koji je prošao ovom rutom, što pokazuje sve veću dostupnost Arktika.
Prema podacima američkog National Snow and Ice Data Centra, zimski ledeni pokrivač Arktika ove je godine dosegnuo rekordno niske razine, a u ožujku je zabilježeno “ekstremno stanje” kada su temperature u Beringovu moru bile 30 °C iznad prosjeka.
Ruta štedi vrijeme, ali nosi rizike
Sjeverni morski put može skratiti putovanje između Azije i Europe za do dva tjedna, jer omogućava izbjegavanje Sueskog kanala i Rta dobre nade. Međutim, i dalje su nužni ledolomci, što znači da su troškovi visoki, a rizici realni.
Iz Maerska su u izjavi za The Independent potvrdili da je riječ o “jednokratnom probnom prolasku” s ciljem testiranja operativne izvedivosti.
“Trenutno ne vidimo Sjeverni morski put kao komercijalnu alternativu našoj postojećoj mreži”, istaknuli su iz kompanije.
Ekološki izazovi i upozorenja Greenpeacea
Ekološke organizacije upozoravaju na ozbiljne rizike. Prema riječima Sunea Schellera iz Greenpeace Nordic, svaki redoviti brodski promet u Arktičkom oceanu nosi rizik ekološke katastrofe.
“Brodovi poput ovoga često koriste teška loživa ulja, koja su vrlo zagađujuća i štetna za okoliš, posebno u osjetljivom Arktiku”, rekao je Scheller.
Takvo gorivo sadrži crni ugljik (black carbon), čestice koje se talože na ledu i snijegu, smanjuju refleksiju sunčeve svjetlosti i ubrzavaju otapanje leda. Osim toga, u slučaju nesreće, teška goriva su “toksičnija i teže ih je ukloniti iz hladnih arktičkih voda”.
Potreba za strožim regulacijama
Scheller smatra da zabrana komercijalnog prometa u Arktiku nije realna, ali naglašava potrebu za međunarodnom regulacijom i zabranom korištenja najprljavijih vrsta goriva.
“Važno je da brodovi koji plove ovim područjem budu tehnički sposobni, ali i da se zabrani uporaba najprljavijih goriva”, upozorava.
Brodovi kao veliki zagađivači
Prema The Economistu, 15 najvećih brodova na svijetu ispušta više štetnih plinova (dušikovih i sumpornih oksida) nego svi automobili na svijetu zajedno. Brodski promet tako ima veliki utjecaj na klimatske promjene i zdravlje ljudi, pridonoseći bolestima poput astme, srčanih bolesti i raka.
