Kokain je postao druga najćešće konzumirana ilegalna droga u Hrvatskoj, odmah nakon kanabisa. Prema istraživanjima, upotreba kokaina je od 2011. godine porasla čak pet puta, prateći europske trendove. Naime, u Europskoj uniji već šestu godinu zaredom bilježe se rekordne zapljene kokaina, koje sada premašuju čak i one u SAD-u.
Statistika konzumacije kokaina u Hrvatskoj
Prema podacima iz 2023. godine, najveća prevalencija konzumacije kokaina u Hrvatskoj zabilježena je među osobama u dobi od: 25 do 34 godine (4,6%), 35 do 44 godine (3,9%), 15 do 24 godine (3,6%).
Tradicionalno, kokain se povezuje s mlađim odraslim osobama, ali zbog šire dostupnosti i promjena u društvenim normama, njegova upotreba raste i među starijim populacijama.
Još veću zabrinutost izaziva podatak iz Europskog istraživanja o konzumaciji psihoaktivnih tvari među srednjoškolcima iz 2019. godine, prema kojem je Hrvatska iznad europskog prosjeka. Čak 22% učenika u dobi od 15 do 16 godina navelo je da je barem jednom u životu probalo neku od ilegalnih droga.
Rekordne zapljene kokaina u Europi
Prema podacima iz 2022. godine, u EU je zaplijenjeno 323 tone kokaina, dok je godinu ranije ta brojka iznosila 303 tone. Najveće zapljene zabilježene su u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, gdje velike luke omogućuju jednostavniji transport droge.
Željko Petković iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga istaknuo je da je kokain u Europi konzumiralo oko 1,4% odraslih osoba u posljednjih 12 mjeseci, dok je 5,4% Europljana (15,4 milijuna osoba) prijavilo da su barem jednom u životu probali ovu drogu.
Dostupnost, cijene i društveni faktori
Jedan od razloga porasta konzumacije kokaina jest njegova veća dostupnost i smanjenje cijena. Uz to, promjene u društvenim normama, povezanost kokaina s noćnim životom i određenim profesionalnim okruženjima, doprinose njegovoj sve većoj popularnosti.
Petković upozorava da percepcija kokaina kao “manje rizične” droge u usporedbi s opioidima može potaknuti eksperimentiranje, posebno kod mlađih osoba. Također, ekonomski i psihološki stres mogu dodatno povećati potrebu za stimulansima poput kokaina prenosi index.hr.
Politoksikomanija i zdravstveni rizici
Jedan od zabrinjavajućih trendova je politoksikomanija, odnosno kombiniranje više psihoaktivnih tvari. Većina korisnika kokaina koristi ga u kombinaciji s alkoholom ili sedativima poput benzodiazepina, što značajno povećava zdravstvene rizike i mogućnost predoziranja.
U nekim europskim zemljama prijavljena je i intravenska uporaba kokaina te porast konzumacije crack kokaina, koji je još opasniji zbog svoje jake ovisničke prirode.
Broj liječenih osoba u porastu
Prema izvješću o liječenju osoba ovisnih o psihoaktivnim tvarima, u Hrvatskoj raste broj onih koji se liječe zbog kokaina. U 2023. godini, najviše liječenih bilo je u dobnim skupinama:
30-34 godine (46 osoba),
40-44 godine (42 osobe),
35-39 godina (40 osoba).
Nasuprot tome, broj liječenih zbog ovisnosti o kanabisu varira, ali je u 2023. godini najveći broj liječenih bio u skupini od 15-19 godina (144 osobe).
Kanabis: Rastući problem visoke koncentracije THC-a
Osim kokaina, izazov za zdravstvene vlasti predstavlja i rastuća snaga kanabisa. Podaci Europskog izvješća o drogama pokazuju da je prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa (hašiš) udvostručen u posljednjih deset godina. U biljnom kanabisu prosječna razina THC-a porasla je s 5,5% (2010.) na 8,8% (2023.).
Također, sve veći broj proizvoda od kanabisa, poput ekstrakata visoke jačine i jestivih proizvoda, dodatno otežava regulaciju i praćenje njegove uporabe.
Novi kanabinoidi i zakonska regulativa
Europski sustav ranog upozoravanja 2023. godine prijavio je devet novih kanabinoida, od kojih su četiri bila polusintetska. Najpoznatiji je HHC, koji je sada pod kontrolom u najmanje 18 zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku.
Iako su dugoročni zdravstveni učinci ovih novih tvari nepoznati, već postoje slučajevi otrovanja, pa čak i među djecom koja su konzumirala prehrambene proizvode s HHC-om.
Zaključak
Porast konzumacije kokaina i drugih psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj i EU ukazuje na potrebu za jačom prevencijom, edukacijom i regulativnim mjerama. Veća dostupnost, niže cijene i promjene u društvenim normama doprinose sve većem broju korisnika, a politoksikomanija postaje ozbiljan javnozdravstveni izazov.
