Istraživači iz Microsofta proveli su ambicioznu analizu kako bi otkrili koji su poslovi najizloženiji riziku automatizacije pomoću generativne umjetne inteligencije (AI). Preliminarni rezultati donose hladan tuš svima koji su navikli na udobnost uredskih stolica – upravo bi takvi poslovi mogli biti prvi na udaru.
AI sve više preuzima poslove koji uključuju tekst i komunikaciju
U znanstvenom radu koji još čeka recenziju, Microsoftov tim je proučio 200.000 očišćenih i anonimiziranih interakcija korisnika s Bing Copilotom – naprednim alatom temeljenim na velikim jezičnim modelima – te izradio AI ocjenu primjenjivosti. Ova ocjena mjeri koliko se vještine i zadaci pojedinog zanimanja poklapaju sa sposobnostima današnjih AI alata.
Najranjivijima su se pokazala zanimanja koja uključuju pružanje informacija, pisanje, podučavanje i savjetovanje. U osnovi, što je lakše posao pretvoriti u niz tekstualnih radnji, to je veća šansa da ga AI može preuzeti.
Najugroženija zanimanja u eri AI-ja
Microsoft navodi brojne konkretne profesije koje AI već danas može djelomično ili gotovo u potpunosti obavljati, uključujući:
Prevoditelje i tumače
Povjesničare
Prodajne predstavnike
Pisce i autore
Predstavnike korisničke službe
CNC programere
Telefonske operatere
Agente za oglašavanje
Web developere
Novinare i političke analitičare
Statističare i znanstvenike za podatke
Zajedničko im je oslanjanje na obradu jezika, analizu informacija i komunikaciju, područja u kojima generativni AI sustavi već pokazuju zavidne rezultate.
Poslovi koje će AI najteže zamijeniti
S druge strane, zanimanja koja uključuju fizički rad, vještine na terenu ili izravnu interakciju s okolinom za sada su daleko sigurnija. U toj kategoriji su:
Medicinske sestre i njegovatelji
Krovopokrivači i zidari
Masažni terapeuti
Operateri strojeva i teške opreme
Instalateri, čistači i sobarice
Operateri u industriji i logistici
Kirurški asistenti i tehničari
Ova zanimanja uključuju manuelni rad, motoričke vještine, prosudbu u stvarnom vremenu i emocionalnu inteligenciju – područja u kojima AI još ne može adekvatno konkurirati čovjeku.
AI mijenja način rada, ali ne nužno ukida poslove
Iako rezultati istraživanja ukazuju na moguće rizike, Microsoftov viši istraživač Kiran Tomlinson ističe da se radi o alatima koji bi trebali nadopuniti ljudski rad, a ne ga nužno zamijeniti:
“AI može ubrzati brojne zadatke, posebno one vezane uz istraživanje i pisanje, ali to ne znači da će u potpunosti zamijeniti ljude u tim ulogama.”
Tomlinson podsjeća i na primjer bankomata, koji nisu smanjili broj bankovnih blagajnika, već su promijenili prirodu njihova posla, omogućivši bankama da zaposle još više ljudi za naprednije usluge.
Skepsa i ograničenja: AI još uvijek griješi
Važno je napomenuti da se ni Microsoft ne oslanja potpuno na ove prognoze. Istraživači priznaju da generativni AI modeli, uključujući i Bing Copilot, nisu sposobni samostalno obavljati sve zadatke unutar jednog zanimanja. Tu je i problem tzv. halucinacija – fenomena u kojem AI izmišlja podatke, što može biti posebno opasno u novinarstvu, znanosti ili analizi podataka.
Otpuštanja zbog AI-ja? Neki direktori već djeluju
Dok neki u tehnološkoj industriji pokušavaju ublažiti negativne prognoze, drugi otvoreno priznaju da su AI već počeli koristiti kao osnovu za otpuštanja. Izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, upozorio je na mogućnost nestanka cijelih kategorija poslova, posebno u korisničkoj podršci.
Slično je izjavio i Elijah Clark, izvršni direktor konzultantske tvrtke koja pomaže kompanijama uvođenjem AI-ja:
“Otpuštao sam zaposlenike zbog umjetne inteligencije. AI donosi dramatične uštede i učinkovitost, a uprava to ne može ignorirati.”
Budućnost rada: neizvjesna, ali i puna prilika
Iako rezultati Microsoftove studije zvuče zabrinjavajuće, istraživači naglašavaju da je riječ o samo jednoj točki u vremenu. AI će se razvijati, ali i poslovi će evoluirati.
“Najvažnije pitanje nije koje poslove će AI zamijeniti, već koje će poslove tek nastati”, zaključuje tim.
