Spadate li u one koji ne vole kratke, hladne dane? Pa, u dobrom ste društvu
Znate li onaj osjećaj kad izađete rano ujutro i sve je mračno, još uvijek se čini kao noć, hladan i jedak zrak kao da klizi kroz tisuću slojeva odjeće koju imate na sebi i drhtaj vam prolazi kralježnicom? Dakle, naoružani kapom, kaputom, šalom, rukavicama i teškim cipelama, prisiljavate se dočekati još jedan dan čekajući povratak proljeća. Božić nije još prošao, snijeg još nije pao, ali ste već više nego umorni od zime.
Kao da to nije dovoljno, ulazak i izlazak iz trgovina s uključenim grijanjem tjera vas da oblačite i skidate jakne i džempere kako ne biste osjetili smrzavanje znoja na vama, što je nevjerojatno neugodno i stvara nervoznu. Pa, znajte da niste sami. Ima onih koji pate od pravog poremećaja zvanog SAD, sezonske depresije izazvane mrakom i padom temperatura, zatim onih koji jednostavno ne podnose zimu, s nostalgijom se prisjećaju toplih ljetnih večeri i trude se biti strpljivi dok mjeseci ne prođu.
Zašto mnogi od nas mrze zimu? Zašto se osjećamo tako neugodno u sezoni koja ima nedostataka kao i sve ostale i koja u svakom slučaju ima apsolutno fascinantne aspekte (između svega: ostati pod ugodnom toplom dekicom i uživati u Netflix maratonama dok je vani hladno)? Prema Olgi Khazan iz Atlantica, to je samo zbog hladnoće i našeg relativnog nedostatka tolerancije. Istraživanja sugeriraju da postoje samo dvije vrste ljudi koji vrlo dobro podnose hladnoću: autohtone arktičke skupine i muškarci (općenito). Zanimljiv je detalj da što su ti ljudi više izloženi hladnoći, to se bolje aklimatiziraju.
Sve je to evolucija. Tijekom stoljeća, oni koji su bili prisiljeni preživjeti u polarnim klimama evoluirali su tako da budu malo robusniji i imaju kraće udove, stoga manju površinu – u odnosu na tjelesnu masu – s koje gube toplinu. Baš tako: duge mršave noge i tanke vretenaste ruke ne bi bile prikladne za preživljavanje. Druge studije također dodaju da populacije u polarnim područjima obično imaju više smeđeg masnog tkiva, upravo onoga što stvara toplinu kako bi nas zaštitilo od hladnoće.
Zanimljivo je to da ako ste rođeni na hladnom mjestu, pomaže da budete stvarno otporni. Čak i samo život na hladnoći za neko vrijeme omogućuje vašem tijelu da se prilagodi i da je bolje podnosi. Leonard – profesor antropologije na Sveučilištu Northwestern – je usporedio vrijednosti autohtonih Sibiraca s onima neautohtonih Rusa koji su, međutim, neko vrijeme živjeli na tom području i čije su stope metabolizma bile gotovo identične: “Uz ponavljano dugotrajno izlaganje hladnoći, sva ljudska bića imaju određenu sposobnost aklimatizacije. Čini se da te populacije s dubokom evolucijskom poviješću imaju genetsku prilagodbu.
Ukratko, da se vratimo na zimu: zbog hladnoće mrzimo teško godišnje doba, ali psihički i fizički se prilagoditi teškim temperaturama moguće je izlaganjem pravoj hladnoći 10 ili više dana. Zbog toga nam se posljednji dani ožujka, kada je 10 stupnjeva, čine toplijima od mračnih dana sredinom studenog s istom temperaturom. Kao što Leonard objašnjava: “Kako se više navikavate na hladnoću, vaše tijelo postaje sposobnije ispuštati toplu krv u vaše ekstremitete, vaša tjelesna temperatura raste, a sve to vas čini otpornijima na niske temperature.”
Jedini lijek da prestanete mrziti zimu, nažalost, je jednostavno uživati u zimi više nego ikada.
