Napuštanje unutarnjih područja problem je u cijeloj Italiji. To je rezultat modela razvoja koji je favorizirao ravnice, obale i gradove. Na taj način je uzrokovao gubitak proizvodnih aktivnosti i, iznad svega, osnovnih usluga u perifernijim općinama. Sve je to izazvalo ozbiljan proces depopulacije, koja predstavlja problem i Moliškim Hrvatima.
Depopulacija glavna prijetnja Moliškim Hrvatima
U posljednjih dvadesetak godina Molise je izgubio više od trideset tisuća stanovnika, oko 10 posto stanovništva. Ako se trend ne preokrene, postoji opasnost od nestanka lokalne kulture i tradicije. Čak i one hrvatske jezične manjine, prisutne na samo tri mjesta u regiji.
Talijanska novinarka Cecilia Fasciani je za list Internazionale napravila videoreportažu o ljudima i udrugama koje pokušavaju održati kulturnu baštinu Molisea na životu. Pored ostaloga i zahvaljujući sudjelovanju u europskim projektima koji promiču suradnju među državama i regijama Unije.
Tko su Moliški Hrvati?
U Moliseu hrvatska jezična manjina uglavnom živi u tri općine u pokrajini Campobasso: Acquaviva Collecroce (Kruč na lokalnom dijalektu, 556 stanovnika), Montemitro (Mundimitar, 280 stanovnika) i San Felice del Molise (Filič, 541 stanovnik). Od sredine dvadesetog stoljeća sva su tri naselja pretrpjela naglo smanjenje broja stanovnika, što je imalo posljedice na broj onih koji govore lokalnim jezikom. Moliški slavenski potječe iz južnoslavenskih jezika, posebno iz štokavsko-ikavskog dijalekta, koji datira iz 1400. To je ono što je ostalo od slavenskih naselja na jadranskom području dokumentirano počevši od dvanaestog stoljeća. Jezik se danas govori uglavnom u obiteljima. Stoljećima se prenosio usmeno i nema nikakvih tragova zapisa, osim nekih pjesama.
