Dan mladosti, koji se obilježavao svake godine 25. svibnja, bio je jedan od najvažnijih državnih praznika u bivšoj Jugoslaviji. Taj datum nosio je duboko simbolično značenje – slavio se kao rođendan Josipa Broza Tita, iako je stvarni datum njegova rođenja bio 7. svibnja. Više od običnog slavlja, Dan mladosti postao je simbol jedinstva, mladosti i nade u bolju budućnost.
Povijesna pozadina: Zašto baš 25. svibnja?
Datum 25. svibnja izabran je jer je na taj dan 1944. godine Tito preživio atentat tijekom Desanta na Drvar, što je kasnije proglašeno njegovim “drugim rođendanom”. Prvi poslijeratni Dan mladosti proslavljen je 1945. godine u Zagrebu, gdje je Titu uručena prva štafeta mladosti.
Početak tradicije
Prva štafeta nije bila glamurozna – radilo se o običnoj drvenoj palici, sličnoj onima u atletici. No, nosila je snažnu simboliku – povezanost mladih, odanost i volju za izgradnjom nove države. Preko 12.500 omladinaca prenijelo ju je kroz 9.000 kilometara, a ruta je vodila kroz tek oslobođene gradove. Ideja o štafeti potekla je iz Kragujevca, a njezin inicijator bio je nastavnik tjelesnog odgoja Josip Prohaska.
Velika imena i povijesni trenuci
Tijekom godina, štafetu su Titu uručivale brojne istaknute osobe. Godine 1955. tu čast imala je poznata sportašica Milka Babović, a 1965. slovenski gimnastičar Miroslav Cerar. Godine 1957. manifestacija je službeno dobila naziv Dan mladosti, a središnja svečanost premještena je na stadion JNA u Beogradu.
Sletovi kao spektakl bratstva i jedinstva
Vrhunac svake proslave bio je spektakularni slet na stadionu JNA. Tisuće pionira, omladinaca i pripadnika vojske sudjelovalo je u složenim koreografijama koje su predstavljale snagu, jedinstvo i uspjehe jugoslavenskog društva. Centralni trenutak bio je svečani čin predaje štafetne palice s porukama mladih iz svih krajeva države.
Posljednja štafeta
Posljednju štafetu osobno je primio Tito 1979. godine od studentice medicine iz Prištine, Sanije Hiseni. Već iduće godine, nakon njegove smrti 4. svibnja 1980., Štafeta mladosti je prekinula svoj put u Hrvatskoj i položena je na njegov odar u Skupštini SFRJ. Ipak, manifestacija je nadživjela Tita – pod geslom “I poslije Tita – Tito”, Dan mladosti se obilježavao još osam godina.
Posljednji svečani Dan mladosti sa sletom održan je 1988. godine. Nakon toga, Savez socijalističke omladine Jugoslavije odlučio je ukinuti manifestaciju. Kraj obilježavanja Dana mladosti nije prošao bez kontroverzi – manifestacija je završila u ozračju političkih napetosti i skandala, što je označilo simboličan kraj jedne epohe.
