Tijekom jutarnjih sati 20. travnja, na dan rođenja Adolfa Hitlera, tri nacističke zastave s kukastim križevima postavljene su na ulazu na autocestu Essingeleden u Stockholmu, glavnom gradu Švedske. Incident je izazvao snažne osude javnosti i institucija, a švedska policija odmah je pokrenula istragu zbog kaznenog djela iz mržnje.
Policija: Ovo nije primjereno za Švedsku
Glasnogovornik stockholmske policije, Mats Eriksson, potvrdio je za švedske medije da su zastave uklonjene i da je slučaj pod istragom. Policija ga klasificira kao zločin iz mržnje, što je jedno od najtežih kaznenih djela u švedskom pravnom sustavu kada se radi o povredi temeljnih ljudskih prava i promicanju netrpeljivosti.
Eriksson je istaknuo da je “neprimjereno da se takve stvari događaju u Švedskoj” te naglasio kako su ulazi na autoceste česte mete političkih aktivista zbog velike vidljivosti i prometa.
Iskorištavanje prometnih lokacija za ekstremističke poruke
Lokacija na kojoj su zastave postavljene nije odabrana slučajno. Prema Erikssonu, upravo je velika frekventnost prometa ono što je privlačno ekstremistima koji žele širiti poruke mržnje.
“Posebno aktivisti koriste ovakva mjesta kako bi dijelili političke poruke. No nije prihvatljivo dijeliti poruke koje šire mržnju, osobito s nacističkom simbolikom”, rekao je Eriksson.
Smatra se da je postavljanje zastava izravno povezano s rođendanom nacističkog diktatora Adolfa Hitlera, koji je rođen 20. travnja 1889. godine. Takvi incidenti nisu rijetkost u nekim dijelovima Europe, gdje se ekstremno desne skupine pokušavaju organizirati oko simboličnih datuma.
Švedska u borbi protiv ekstremizma
Švedska posljednjih godina bilježi porast aktivnosti ekstremno desnih skupina, zbog čega su vlasti pojačale nadzor i zakonodavne mjere. Postavljanje nacističkih simbola u javnosti u većini je europskih zemalja zabranjeno, a Švedska vodi politiku nulte tolerancije prema ekstremizmu i govorima mržnje.
