Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na svojoj posljednjoj sjednici utvrdila je da je devet hrvatskih nakladnika dnevnih listova sklopilo zabranjeni sporazum, kartel, prenosi Business.hr.
U provedenom postupku Agencija je nesporno utvrdila kako su Slobodna Dalmacija, Europapress holding, Vjesnik naklada, Glas Slavonije, Glas Istre, Novi list, Večernji list, RTD i Datapress izričitim dogovorom odnosno usklađenim djelovanjem za jednu kunu povećali cijenu svojih dnevnika Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Zadarskog lista, Glasa Istre, Novog lista, Glasa Slavonije, Večernjeg lista, Vjesnika, Slavonskog doma.
Time su spomenute tvrtke sklopile zabranjeni sporazum u smislu članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske, stoji u priopćenju AZTN-a.
Agencija je postupak pokrenula 2008. nakon medijskih napisa o povećanju cijene spomenutih dnevnika.
U provedenom postupku neosporno je utvrđeno da je svih devet nakladnika istovremeno povećalo cijenu općeinformativnih dnevnika za jednak iznos od jedne kune neovisno o njihovoj različitoj prihodovnoj i troškovnoj strukturi, što govori u prilog zaključku da je u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu. Naime, ekonomskom analizom poslovanja svih predmetnih poduzetnika sudionika kartela Agencija je nedvojbeno utvrdila kako postoje značajne razlike u troškovima te iznosima i izvorima prihoda tih istih poduzetnika pa i ne postoji ekonomsko opravdanje za istovremeno povećanje cijena svih općeinformativnih dnevnika za isti iznos od jedne kune.
U smislu članka 9. stavka 1. točke 1. AZTN-a, utvrđivanjem jednakih ili vrlo sličnih cijena temeljem sporazuma ili pojedinih odredaba ugovora, izričitih ili prešutnih dogovora, usklađenog djelovanja ili odluka udruženja poduzetnika, koji kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a naročito onih kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, nanosi se izravna šteta potrošačima, a poduzetnici koji takve sporazume sklapaju ostvaruju nezasluženu dobit.
Naime kartel u takvim uvjetima praktično djeluje kao kolektivni monopol koji krajnjim potrošačima onemogućava cjenovni izbor. Istovremeno takvim se dogovorom uklanjaju tržišni mehanizmi koji bi inače prisiljavali nakladnike na troškovno efikasnije poslovanje, na stvaranje kvalitetnijih i cjenovno prihvatljivijih proizvoda itd. Dogovorom o istoj cijeni sudionici kartela ukidaju međusobno tržišno natjecanje i djeluju protiv javnog interesa, temeljnih načela tržišnog gospodarstva i protiv interesa potrošača. Štoviše, takav dogovor donosi neopravdanu dobit onim nakladnicima čiji su troškovi ispod troškova najneefikasnijeg među njima. Na ovom specifičnom tržištu medija na isti način kao što postoji konkurencija u smislu sadržaja mora postojati i konkurencija u cijeni. Jedino na taj način, u smislu pravila zaštite tržišnog natjecanja, potrošač, u ovom slučaju hrvatski čitatelj, ima pravu mogućnost izbora, zaključuju u agenciji.
Agencija na sjednici nije donijela odluku vezano uz mogući kartel nakladnika tjednika, iako su SMS poruke iz mobitela Ive Pukanića ukazale na suradnju NCL grupe i EPH Nine Pavića kod određivanja cijene tjednika.
