Ministar financija Ivan Šuker upozorio je neki dan da Vladinom proračunu u sljedećoj godini prijete dvije plutajuće mine – zdravstvo i brodogradnja. I dok Vlada u proračunu za 2009. godinu pokušava pronaći način da pokrije dugove zdravstva, situacija oko brodogradnje potpuno je neizvjesna. Toj grani do 31. prosinca na naplatu dolazi 4,5 milijarde kuna kredita za koje je država bila jamac, a uz to je škverovima za održavanje poslovanja potrebno dodatnih 1,5 milijardu kuna do kraja siječnja sljedeće godine, o čemu između ostaloga ovise i plaće u škverovima. Premijer Ivo Sanader obećao je u studenome na sastanku s upravama i sindikatima iz brodogradnje da će Vlada učiniti sve da se dugovi reprogramiraju i da se osiguraju potrebna sredstva za održanje likvidnosti.
No, čini se da će brodogradnja puno lakše dobiti reprogram stranih kredita nego novih 1,5 milijardu kuna svježeg novca. Državi je u interesu da se krediti reprogramiraju jer je za njih bila jamac, pa bi vraćanje dodatnih 4,5 milijarda kuna bila dodatna prijetnja za ovogodišnji proračun. Od naših izvora u Vladi doznajemo da su dogovori s bankama oko reprograma duga obećavajući, ali da će država početkom sljedeće godine brodogradnji teško osigurati dodatnih 1,5 milijarda kuna. Iz Vlade napominju da je teško očekivati da banke daju novac industriji koja istovremeno traži reprogram starih kredita, ako nemaju dovoljno novca ni za kreditiranje poduzeća koja su uredni platiše i imaju uspješno poslovanje.
Ako plaćanje 4,5 milijarda kuna ipak u sljedećoj godini padne na teret proračuna, odnosno ako se dugovi ne uspiju reprogramirati na dulje razdoblje, to će značiti da se Vlada u sljedećoj godini mora zadužiti za više od 20 milijarda kuna, od čega bi deset otpalo na refinanciranje duga, a ostatak bi bio povećanje javnog duga i značilo bi dvostruko veći deficit u proračunu. Za državne financije to bi značilo da brodogradnja više nije samo plutajuća mina koja prijeti. Ništa manje glavobolje Vladi neće zadati ni nedostatak novca za tekuće poslovanje u brodogradnji, jer ako ta grana ne dobije traženih 1,5 milijarda kuna, značit će to obustavu proizvodnje, a samim time i socijalne nemire.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec jučer nije mogao reći da je već dogovoren reprogram 4,5 milijarda kuna kredita što ih moraju vratiti brodogradilišta, niti osiguravanje novih 1,5 milijarda kuna za redovno poslovanje škverova. – Svakodnevno se vode razgovori oko toga kako reprogramirati dugove brodogradilišta i kako pronaći nova sredstva za poslovanje. No, nije samo brodogradnja ta za koju treba pronaći novac na tržištu. Konzultacije traju i problem nije nimalo jednostavan, ali nadam se da ćemo postići rješenje, kazao je Polančec za posjeta tvrtki Plinacro dan prije novih razgovora u Bruxellesu oko privatizacije brodogradnje. Što se tiče tih razgovora, Polančec vjeruje da bi se već danas mogao postići dogovor oko privatizacije, a najvažnija pitanja su rezanje kapaciteta, odluka o tome kada restrukturiranje počinje, odnosno koliko je novca potrošeno u restrukturiranju te poseban status Uljanika. (novi list)
