Home Biznis Nitko nije zainteresiran za kontejnere na Zagrebačkoj obali!

Nitko nije zainteresiran za kontejnere na Zagrebačkoj obali!

3571
0

Nakon debakla projekta Rijeka Gateway na Putničkoj obali, slično bi se moglo dogoditi i s nastavkom projekta Rijeka Gateway 2 u sklopu kojeg se gradi novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali. Podsjetimo, projekt je prema zamislima investitora trebao riječku luku pretvoriti u najvažniju kontejnersku luku na Jadranu. Temeljio se na staroj doktrini koja je napuštena davnih 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Da nešto ne štima u Master Planu odmah se pokazalo na projektu Putničkog terminala (12 milijuna €) koji se pokazao koncepcijski promašenom investicijom. Umjesto zamišljene namjene, na tom mjesto se sada nalazi najveći fitness centar financiran kreditom Svjetske banke.

Planovi za izgradnju terminala na Zagrebačkoj obali datiraju još iz 2003 godine

Planovi za izgradnju terminala na Zagrebačkoj obali datiraju još iz 2003 godine. Ono što ovaj terminal čini posebnim je činjenica da će se raditi na muljevitom podmorju što drastično poskupljuje izgradnju obale. Lučka uprava se prvo opekla kada je bez sondiranja terena, koji bi onda bio osnova za pravi ‘scope of work’ krenula u tender. Riskirala i izgubila. Japanski izvođač je aktivirao klauzulu i raskinuo ugovor, a posao su nastavili Talijani. Sve je to jako odužilo rokove izgradnje, a ni danas nije poznat niti okvirni plan dovršetka pristupne ceste D-403 koja bi spajala terminal i zaobilaznicu i bez koje novi terminal neće moći funkcionirati. Kako sada stvari stoje, terminal mogao operativno biti u funkciji najranije 2021. i to pod uvjetom da se do tada izgradi i spomenuta cesta D-403 i pripadajuća željeznička infrastruktura.

Odustankom od preseljenja kontejnerskog terminala na sjever Krka riječka luka postala nezanimljiva većim igračima

Međutim, osnovna nelogičnost ovog projekta leži u činjenici da obližnji kontejnerski terminal Brajda još nije blizu maksimalnih kapaciteta, a nije izgledno ni da će se to dogoditi u doglednoj budućnosti. Postavlja se opravdano pitanje, ukoliko Brajdica još nije ni blizu ostvarenja maksimalnog kapaciteta, zbog čega gradimo Zagrebačku obalu?

Problem seže još u daleke 70-te godine prošlog stoljeća kada su napravljeni planovi prema kojima se riječka luka i industrija trebala premjestiti u Bakarski bazen i ultra veliki kontejnerski terminal na sjever otoka Krka. U međuvremenu je, prema novoj administrativnoj podjeli Hrvatske, širi prostor riječke aglomeracije rascjepkan na desetak manjih općina i gradova od kojih je svaka samostalno određivala svoje razvojne prioritete, a veliki razvojni projekti su zaboravljeni ili stavljeni u drugi plan.

Kinezi nezainteresirani za patuljaste kapacitete Brajdice i Zagrebačke obale, preuzeli luku Pirej

Nakon što je za vrijeme 90-tih godina zbog ratnih operacija i sigurnosnih razloga riječka luka izgubila korak za Koprom, nova se prilika ukazala zbog interesa kineskih investitora koji su tražili ulaznu točku za svoje proizvode prema centralnoj Europi. Međutim, Kineze nisu zanimali, za njih, patuljasti kapaciteti Brajdice ili buduće Zagrebačke obale. Također, zbog otpora lokalnih sredina ali i nezainteresiranosti regionalnih i državnih vlasti nije ponuđen projekt kontejnerskog terminala na sjeveru Krka. Iz tog razloga kineski investitori su se okrenuli Grčkoj i Pireju koji ima lošiju geografsku poziciju od Rijeke ali je Kineska državna brodarska kompanija (COSCO), 2016. godine preuzela većinski dio njihove luke. Kinezi planiraju izgraditi brzu prugu od Pireja preko Beograda do Budimpešte koji će sjevernojadranske luke dovesti u težak položaj bez većih izgleda za značajnije povećanje kontejnerskih prometa. Koliko su kineski planovi ozbiljni svjedoči činjenica da će Peking samo u rekonstrukciju pruge Beograd – Budimpešta uložiti 3,2 milijarde eura. Istovremeno, nema niti srednjoročnih planova za rekonstrukcijom prastare pruge koja Rijeku povezuje sa Zagrebom, a rekontrukciju poteza do Ljubljane blokiraju Slovenci kako taj pravac u budućnosti ne bi konkurirao luci Kopar.

Nitko nije zainteresiran za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u koji su uložena značajna sredstva

Ono što su mnogi stručnjaci najavljivali, sada se počelo ostvarivati. Nitko nije zainteresiran za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u koji su uložena značajna sredstva. Na prvi natječaj za konceionara se nije javio nitko, priprema se novi natječaj, a u međuvremenu i novi predsjednik Uprave Luke Rijeka Jedrzej Mierzewski izjavljuje kako je poljska tvrtka OT Logistics, koja je najveći pojedinačni vlasnik Luke, zainteresirana za koncesiju na Zagrebačkoj obali, ali ne za kontejnerski terminal, već za razvoj terminala za generalni teret.

Međutim u lučkoj upravi i dalje ne odustaju od kontejnerskog terminala. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa tvrdi kako se u ovom trenutku provode pripreme za raspis natječaja prema projektu koji je unaprijed usuglašen sa Svjetskom bankom i definiran postojećom dokumentacijom.

Lučka uprava Rijeka ne odustaje od kontejnerskog terminala

– Mi smo koncentrirani na pronalazak koncesionara za pretovar kontejnera na Zagrebačkoj obali sa svim predviđenim pratećim sadržajima kao što je uređenje intermodalnog jarda, moderniziranje teretne željezničke stanice, kao i predviđenog produljenja obale terminala za dodatnih 280 metara. Osobno ne želim niti razmišljati o opciji da ne bude interesa na natječaju ili o nekom alternativnom scenariju razvoja terminala za neke druge lučke terete umjesto kontejnera. Znat ćemo više u drugoj polovini ove godine, jer u tom razdoblju planiramo objaviti natječaj za koncesionara s ciljem da ugovor bude potpisan do kraja ove godine, ustvrdio je nedavno Vukorepa.

Iz svega ovog proizlazi da unatoč izostanku interesa, promjene koncepta projekta Zagrebačke obale do daljnjega neće biti. Ostaje nam da sačekamo hoće li se iz drugog pokušaja pronaći koncesionar za razvoj kontejnerskog prometa. Ukoliko se ponovi ishod iz prvog kruga tek treba vidjeti koje bi se sve izmjene cijelog projekta trebale dogoditi u slučaju odustanka od kontejnerskog terminala. Ne radi se samoo novom terminalu nego i drugim investicijama poput izgradnje ceste D-403, modernizaciju željezničkog teretnog kolodvora na području Mlake, a tu je i dogradnje dodatne obale jer se trenutačno gradi 400 metara obale, a u idućoj fazi predviđena je izgradnja dodatnih 280 metara. Pitanje je za koga.

Previous article27 prometnih nesreća proteklog vikenda
Next articleBradarić i Leovac pozvani u reprezentaciju Hrvatske za oglede protiv Perua i Meksika 05.03.2018.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here