Od danas su na snazi nove mjere za Jadran. Kad je riječ o strožim nužnim epidemiološkim mjerama, one se uvode za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Primorsko-Goransku i Istarsku županiju te za grad Novalju, Senj i općinu Karlobag, a stupaju na snagu u ponedjeljak.
Prema njima, na javnim okupljanjima može biti najviše 50 osoba, osim ako je riječ o javnim okupljanjima na kojima sudjeluju samo osobe s covid-potvrdom. Na događanjima na kojem sve osobe posjeduju potvrdu može biti prisutno najviše 1000 osoba.
Na privatnim okupljanjima i svadbenim svečanostima bez covid-potvrde može biti najviše 15 osoba, uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera.
I u ugostiteljskim objektima može biti najviše 1000 gostiju.
Sajmovi i drugi oblici gospodarskih priredbi na otvorenom prostoru mogu se održavati samo uz suglasnost lokalnih stožera.
Sportska natjecanja s prisutnošću gledatelja mogu se održavati samo ako svi gledatelji, tehničko i organizacijsko osoblje posjeduju covid-potvrde.
“Organizatori događaja moraju najkasnije sedam dana prije održavanja poslati namjeru održavanja lokalnom stožeru te zatražiti prethodnu suglasnost. Nadležni stožer je obvezan donijeti odluku u dva dana i dostaviti je županijskom stožeru koji također mora donijeti odluku u dva dana. Ako se dva stožera ne mogu složiti oko ispunjenja uvjeta takvog događaja ili okupljanja, onda konačnu odluku donosi Nacionalni stožer”, pojasnio je Božinović na presici u petak. Dodao je kako u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti županijski stožeri moraju obavijestiti organizatore da se događaj ne može održati.
Iznimno se mogu dopustiti događanja i okupljanja s više od tisuću osoba, no za takva okupljanja organizatori moraju tražiti dozvolu Nacionalnog stožera civilne zaštite. Stožer će dati suglasnost samo ako su ispunjeni uvjeti da županijski stožer izradi epidemiološki okvir za to događanje te da se s tim uvjetima složi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Božinović je objavio i nove mjere na granicama. Novom se odlukom mijenjaju uvjeti za ulazak u Hrvatsku.
Odluka o granicama by Index.hr
Produljilo se trajanje valjanosti potvrde o cijepljenju i preboljenju bolesti pa se sada može ući u zemlju ako potvrde o primitku dvije doze cjepiva odnosno o preboljenju bolesti nisu starije od 270 dana. Prema prijašnjim uvjetima, potvrda nije smjela biti starija od 210 dana.
Isto tako, u odluci se precizira da putnici iz zemalja koje spadaju u 1. kategoriju moraju imati negativan nalaz PCR-testa ne starijeg od 48 sati i obvezno ići u samoizolaciju, dok putnici iz zemalja 2. kategorije pri ulasku u zemlju moraju predočiti negativan nalaz PCR-testa koji nije stariji od 72 sata ili antigenskog testa koji nije stariji od 48 sata, neovisno o cijepnom statusu ili preboljenju bolesti. U te zemlje spadaju Velika Britanija, Rusija i Cipar. Odluka se primjenjuje od ponedjeljka 26. srpnja, a trajat će do 15. kolovoza.
HZJZ objavio podatke o procijepljenosti po županijama
U subotu 24. srpnja broj ukupno apliciranih doza cjepiva protiv bolesti covid-19 dosegao je 3.005.376, javlja HZJZ.
Ukupno je 1.620.106 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.385.270 cijepljeno s dvije doze, dok je cijepljenje završilo za 1.429.990 osoba (dvije doze i 44.720 doza Janssen), dodaje HZJZ u novom priopćenju.
“I nakon utrošenih više od tri milijuna doza, HALMED nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Od zaprimljenih 4435 prijava sumnji na nuspojave, najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima. Riječ je o očekivanim nuspojavama”, podsjetio je ravnatelj HZJZ-a, epidemiolog Krunoslav Capak.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (46.1% ukupnog stanovništva, odnosno 55.8% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (40.4% ukupnog, odnosno 48.9% odraslog stanovništva).
