Odbor za proračun i financije: Direktori komunalnih društava pali na ispitu

Na Odboru za proračun i financije Gradskog vijeća Grada Rijeke raspravljalo se o izvještajima komunalnih i trgovačkih društava za 2016. koje su uglavnom podnosili direktori. Nakon gotovo četverosatne rasprave pokazalo se da su izvješća uglavnom manjkava i nelogična, ali je još više poražavajuće da je većina izvjestitelja pokazala nestručnost u raspravi, neznanje i iznenađenje. Možda je dosadašnji način rada bio drugačiji, više formalan, ali zahvaljujući podrobnoj analizi Mostove Sandre Paškvan i HDZovog Danijela Imgrunda pokazalo se kako su čelni ljudi društava uglavnom izgubljeni u izvještajima.
Od 14 izvještaja, uključujući onaj o izvršenju proračuna za prvu polovicu 2017.,pohvaljena su samo dva, ona KD Kozala i Vodovoda i kanalizacije. CEKOM brodogradnja je dobila „prolaznu ocjenu“ zbog suvislog objašnjenja programa i ciljeva. Inače je tvrtka neaktivna u smislu financijskog poslovanja. Sva ostala izvješća ili su bila nepotpuna, ili su dijelom bila nelogična, ili su izvjestitelji odgovarali s „ne znam“!
Polugodišnje izvršenje proračuna Grada Rijeke za 2017. na dan 30.06.2017. pokazuje manjak od 10,8 milijuna kuna. Kako je naglašeno, uzimajući u obzir kompenzirajuća sredstva koja u ovaj izvještaj nisu uključena, stvarni manjak je 1,86 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, primici i prihodi su manji za 3,3 milijuna kuna, dok su rashodi i izdaci veći za 31 milijuna kuna. Paškvan je zaključila kako plan proračuna za 2017. ima estetsku funkciju. Stoga je izuzetno zanimljivo kako će se manjak u pola godine u potpunosti „istopiti“ jer plan pokazuje višak proračunskih sredstava u iznosu simboličnih 33,7 tisuća kuna?
Konstatirano je kako su učinci porezne reforme trebali biti ugrađeni u plan, ili barem rebalans plana, koji ne postoji, kako ukupni akumulirani manjak u gradskoj blagajni iznosi 249,5 milijuna kuna, što je 26,3% planiranog proračuna. Na postavljeno pitanje kako grad planira riješiti akumulirani manjak dobiven je odgovor kako su angažirani vanjski stručnjaci koji bi trebali pomoći napraviti plan. Jesu li za stvaranje manjka bili potrebni stručnjaci?

Članica Odbora Paškvan postavila je niz pitanja direktoru KD AUTOTROLEJ Marinu Rajčiću. Zanimalo ju je zašto su obveze prema dobavljačima veće za 80,56% u odnosu na prethodnu godinu? Postoje li problemi s operativnim novčanim tijekom, obzirom da su im potraživanja za subvencije od Grada Rijeke velika, točnije na taj datum iznose 8,4 milijuna kuna? Konstatirala je kako problem sigurno postoji jer je pokazatelj likvidnosti jako loš.Loši su i ostali pokazatelji poslovanja. Kakva vam je strategija? Što kaže vaš kontroler? Kakva vam je situacija na današnji dan?Direktor Autotroleja odgovorio je da se on ne razumije u financije te da ne može odgovoriti na postavljena pitanja. Ponudio je pismeni odgovor, što je članica odbora prihvatila.

Za izvjestitelja KD ČISTOĆA postavljeno je pitanje koliko je djelatnika iz zajedničkih službi prešlo do danas u trgovačko društvo Poslovni sustavi? Odgovoreno je kako su prešli gotovo svi. Neki u Poslovne sustave, a neki u Rijeka promet. Izrijekom je rečeno da je 5 djelatnika iz službe Plana i analize iz Čistoće prešlo u službu kontrolinga u Poslovnim sustavima. Međutim, izvještaj Poslovnih sustava pokazuje da u službi kontrolinga ima nula zaposlenih. Postavlja se pitanje gdje su nestali? Odgovor je i ovaj puta bio: „ne znam!“

Pad prihoda Energa zbog globalnog zatopljenja!

Konstatirano je kako je Izvješće TD Energa nedostatno za analizu, odnosno da ne postoje nikakva pojašnjenja za Račun dobiti i gubitka. Na komentar predsjednika Odbora Andreja Briščika kako prihodi opadaju zbog toga što korisnici nisu u mogućnosti grijati se direktor Sanjin Kirigin se počeo zgražati nad takvim paušalnim ocjenjivanjem i između ostaloga naveo kao je razlog smanjenja prihoda globalno zatopljenje, a da pri tome nije ništa argumentirano potkrijepio.

Diskusija oko izvještaja Rijeka Prometa se razvila oko kupoprodaje garaže Zagrad B i zemljišta Zapadna Žabica. Rijeka Promet je tu imovinu prodao Rijeka plusu i to po procijenjenoj vrijednosti ovlaštenog procjenitelja. U čitavoj financijskoj konstrukciji učestvovao je i Grad Rijeka.Najveći dio ostvarene dobiti Rijeka Prometa za 2016. ostvaren je upravo tom kupoprodajom. Sporan je bio i način računovodstvene obrade te transakcije. Sporna je bila i činjenica gdje se prihod nalazio u grupi poslovnih prihoda, a taj prihod ne proizlazi iz osnovne djelatnosti Rijeka Prometa.HDZ-ov Danijel Imgrud je iskazao sumnju u tu transakciju u poreznom smislu, na što se direktorica pozvala na mišljenje Porezne uprave koju članovi odbora nisu imali prilike vidjeti, ako uopće postoji u pisanom obliku.Također je konstatirano da Rijeka Promet bilježi značajna potraživanja od grada Rijeke i to u milijunskim iznosima.

Najsloženija rasprava vodila se oko POSLOVNIH SUSTAVA. Društvo je to za strateško upravljanje i strateški razvoj, zajedničke poslove, financije i kontroling te internu reviziju komunalnih i trgovačkih društava prema vlastitom iskazu u izvješću. No, stekao se dojam da direktor društva toga baš i nije svijestan. Direktor je potvrdio da u službama kontrolinga i interne revizije nema zaposlenih djelatnika te je i dalje ostalo nejasno gdje su „preseljeni“ zaposlenici iz Čistoće. Na pitanje što radi služba strateškog upravljanja i razvoja odgovorio je da je sve to još u postupku. Na daljnje upite, direktor jeneprestano kontroling brkao s revizijom i kontrolom, na što ga je članica odbora i upozorila. Zatim je upitankako se predviđa razviti kontroling na softveru koji vrijedi cca 200.000 kn? Poznato je da takvi softveri koštaju milijune i da za rad na istima trebaju biti kompetentni ljudi. I nakon ove rasprave član uprave Željko Smojver je odgovorio da se upravo radi na tome!

Paškvan je također konstatirala da se reorganizacija poslovanja komunalnih i trgovačkih društava Grada Rijeke do ovog trenutka svodi samo na premještaj djelatnika s jedne adrese na drugu, i to zajedno s njihovim sredstvima za rad te da se za sad ništa nije promijenilo osim što Poslovni sustavi izdaju društvima milijunske fakture za usluge. Također je upitala da li će se fakture povećeti kada se pređe na nove informacijske sustave, na što je direktor odgovorio da neće. Ostalo je neodgovoreno pitanje plaćaju li se unaprijed usluge koje se niti ne mogu pružiti?
Konstatirano je da u zaključku izvješća piše da je odluka o osnivanju takvog društva bila ispravna, što pokazuju ostvareni financijski rezultati za 2016. u svim društvima koja su obuhvaćena reorganizacijom. Zaključak je očito preuranjen, što vidimo na milijunskom gubitku Čistoće. Na taj komentar nije bilo odgovora.

Izvješće Rijeka 2020 nije se komentiralo jer je članica odbora konstatirala da je priloženo izvješće nepotpuno pa ga nema niti na temelju čega komentirati. Emina Višnjić je izjavila kako nije dobila informacije u kojemu obliku treba predati izvješće.

I direktoru RIJEKA SPORTA Zlatanu Hreljcu upućena su brojna pitanja: Koji je rok naplate dugotrajnih potraživanja od Grada rijeke u iznosu od 99,2 milijuna? Koji su to rashodi budućih razdoblja od 11,5 milijuna? Koja je struktura iznosa odgođenog plaćanja troškova/prihoda budućeg razdoblja od 30,6 milijuna? Koji su to ostali poslovni rashodi od 2,6 milijuna? Jesu likratkoročne obaveze od 29 milijunadospjele ili nedospjele na 31.12.2016.?Niti na jedno pitanje nije dobiven odgovor!

U raspravi o PORINU citiran je dio izvješća: “ostvarilo se pozitivno poslovanje i postigla se financijsko materijalna samodostatnost”.Osoba koja je došla u ime PORIN-a zamoljena je da objasni tu izjavu, obzirom da je agencija ostvarila dobit na kraju poslovne godine, no samo zbog financijskih aktivnosti (prihod od kamata, tečajnih razlika itd.). Prioritet je ostvariti dobit iz poslovnih aktivnosti, odnosno osnovne djelatnosti, a iz tih aktivnosti bilježi se gubitak od 438 tisuća kuna. Predstavnica Porina naprosto nije razumjela pitanje. Predsjednik odbora Brišćik upitao je zašto su kupili skupu stolicu od 5 tisuća kuna i zašto imaju tako mali broj polaznika tečaja te zašto su im plaće tako visoke. Predstavnica Porina nije konkretno odgovrila niti na ovo pitanje.

Većinu izvješća Odbor je odbio. Rasprava je ukazala na uglavnom potpuno nesnalaženje čelnih ljudi komunalnih i trgovačkih društava Grada Rijeke. Na kraju sjednice i „demontaže na proste faktore“ postavlja se pitanje koga i s kakvim stručnim karakteristikama plaćaju građani Rijeke?