Selver Hrustić iz Bosne i Hercegovine, koji se priključio ruskoj vojsci, zarobljen je u Ukrajini, a njegova ispovijest objavljena je na ukrajinskom portalu UNITED24 Media. Riječ je o prvom javno poznatom slučaju državljanina BiH koji se, nakon sudjelovanja u ruskim snagama, našao u ukrajinskom ratnom zarobljeništvu od početka invazije 2022. godine. Njegova priča izazvala je veliku pozornost javnosti, posebice zbog izjava koje je dao o razlozima odlaska na ratište i uvjetima u kojima je ratovao.
Otac: “Odlazak u rat ne odobravam, ali mi je važno da je živ”
Otac zarobljenog Selvera, Fahrudin Hrustić, u razgovoru za Detektor jasno je poručio da ne podržava sinovu odluku da ode u rat. Istaknuo je da nije ni za kakav rat te da smatra kako njegov sin nije trebao otići, ali naglašava da mu je u ovom trenutku najvažnije to što je živ.
Prema njegovim riječima, Selver mu nikada nije rekao da se nalazi u vojsci. Obitelj je vjerovala da boravi u Moskvi i da radi u jednoj tvrtki, a istina o sudjelovanju u ratu i zarobljeništvu doznali su tek iz medija. Posljednji kontakt imali su sredinom prosinca, nakon čega se više nisu čuli.
Kako je Selver Hrustić završio u ruskoj vojsci
Ukrajinski portal UNITED24 Media objavio je 17. siječnja ispovijest Selvera Hrustića, u kojoj navodi da se ruskoj vojsci pridružio u rujnu 2025. godine. Prema njegovim riječima, odlazak u Rusiju bio je način bijega od problema sa zakonom u Europi, iako nije precizirao o kojim se problemima radi.
Hrustić tvrdi da mu je prilikom potpisivanja ugovora s ruskim Ministarstvom obrane obećano da neće biti poslan na bojište te da će nakon šest mjeseci služenja dobiti pravnu pomoć. Umjesto toga, raspoređen je na izuzetno opasne zadatke na području Ukrajine.
View this post on Instagram
“Obećano mi je da neću biti na bojištu”
U svjedočenju za ukrajinske medije Hrustić je opisao teške uvjete na terenu, navodeći da su vojnici dobivali minimalne količine vode i hrane te da su šanse za preživljavanje bile izrazito male. Prema njegovim tvrdnjama, velik broj ljudi s kojima je poslan na jednu od misija nikada se nije vratio, a područje oko Petrpovlivke, istočno od Kupjanska, opisao je kao gotovo sigurno mjesto pogibije.
Dodao je i da nikome ne bi preporučio prijavljivanje u rusku vojsku, naglašavajući da su stvarni uvjeti i rizici daleko gori od onoga što se obećava prilikom regrutacije.
Vjerska i ideološka uvjerenja kao motiv
Hrustićev susjed i poznanik izjavio je za Detektor da je Selver još krajem ljeta 2025. godine govorio o odlasku u Rusiju, pri čemu su ga, prema njegovim riječima, vodila snažna vjerska i ideološka uvjerenja. Smatrao je da sudjeluje u, kako je vjerovao, “svetom ratu” te je bio uvjeren da čini ispravnu stvar boreći se na strani Rusije.
Nakon zarobljavanja, kako navodi njegov poznanik, Hrustić je promijenio stav i shvatio da stvarnost nema veze s onim što je očekivao.
Tragovi na društvenim mrežama i raniji boravci u Rusiji
Istraživanje Detektora pokazalo je da je Hrustić i ranije boravio u Rusiji. Na društvenim mrežama objavljivao je fotografije iz Moskve i Sankt Peterburga još 2022. godine, a na jednom od njegovih profila kao naslovna fotografija pojavljuje se ruski predsjednik Vladimir Putin. Također je pratio profile njemačke stranke AfD, koja se često dovodi u vezu s proruskim stavovima.
U komentarima na društvenim mrežama ranije je iznosio stavove kojima je opravdavao rusku invaziju na Ukrajinu, nazivajući Ukrajince dijelom “ruske nacije”.
Zakonske posljedice i mogućnost razmjene
Ratovanje na stranim ratištima za državljane BiH kažnjivo je zakonom. Stručnjaci upozoravaju da je mogućnost razmjene stranih zarobljenika vrlo mala, jer Rusija, prema navodima ukrajinskih izvora, rijetko uključuje strane državljane u službene razmjene zarobljenika.
Ukrajinski novinar Andrew Pogorilyi istaknuo je da se razmjene uglavnom odnose na državljane dviju zaraćenih strana te da se strani borci često koriste kao politička poluga. To dodatno otežava situaciju za zarobljene dobrovoljce iz drugih zemalja.
