a plaži u Šimunima na otoku Pagu, u nedjelju oko 15 sati, dogodio se incident koji je izazvao zgražanje svjedoka i šire javnosti. Muškarac i njegov sin viđeni su kako kamenuju kormorana, pticu koja je u Hrvatskoj zakonom zaštićena. Na nemili prizor reagirala je Sanja Džalto, profesorica filozofije i engleskog jezika te dugogodišnja aktivistkinja za prava životinja, piše net.hr.
“Kormoran je ovdje doma, vi ste gosti”
Džalto se u pismu redakciji prisjetila trenutka kada je pokušala smiriti situaciju i educirati odraslog počinitelja, nadajući se da će razum i empatija prevladati.
“Došla sam do njih kad sam izašla iz mora i pokušala čovjeka, na lijep način, educirati u stilu – ‘vi ste ovdje gosti, kormoran je ovdje doma, zaštićena je ptica, neće vam ništa, napast će možda druge ljude u samoobrani ako ga vi gađate kamenjem'”, navela je Džalto.
Međutim, naišla je na odbijanje, bahatost i uvrede, uključujući i omalovažavanje njezinog upozorenja kao “lovačke floskule”. Muškarac joj je, prema njezinim riječima, rekao da ode, dok je ostatak njegove obitelji također pokazivao nisku razinu empatije prema životinji.
Nasilje nad životinjama – ignorirano i nekažnjeno
Kormoran (Phalacrocorax carbo) je zakonom zaštićena ptica u Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode te EU Direktivi o pticama, strogo je zabranjeno svjesno ozljeđivanje, ubijanje ili uznemiravanje ove vrste.
Unatoč zakonskoj zaštiti, praksa pokazuje da se počinitelji ovakvih djela rijetko kažnjavaju, što otvara prostor za ponavljanje nasilja.
“Zašto dopuštamo da nasilje nad životinjama prolazi nekažnjeno pa čak i neopaženo te da se takve moralne ruševine osjećaju uvrijeđeno kad ih se opomene?” upitala je Džalto.
Psiholozi: Ovakvi činovi često prethode nasilju nad ljudima
Stručnjaci već godinama upozoravaju da nasilje nad životinjama nije izoliran fenomen, već često predstavlja rani znak agresivnog ponašanja koje se može kasnije prenijeti i na ljude – osobito ako se takvi uzorci ponašanja prenose na djecu, kao što je bio slučaj u Šimunima.
“Ovo nije samo pitanje zakona, nego i pitanje društvene odgovornosti. Empatija nije stvar dobre volje, nego civilizacijska nužnost. Ako šutimo na izostanak empatije prema onima koji nemaju svoj glas, postajemo suučesnici u okrutnosti”, poručuje Džalto.
Poziv na prijavu i reakciju institucija
Džalto ističe da je krajnje vrijeme da građani prijavljuju ovakve incidente nadležnim tijelima – bilo policiji, veterinarskoj inspekciji ili udrugama za zaštitu životinja.
“Samo dosljednim reagiranjem možemo promijeniti odnos prema životinjama i okolišu”, zaključuje.
