Dana 21. lipnja 2024. godine, došlo je do jednog od najvećih prekida opskrbe električnom energijom u povijesti regije. Prekid je zahvatio Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju te velik dio hrvatske obale. Ovaj iznenadni prekid struje uzrokovao je ozbiljne probleme u prometu, komunikaciji i opskrbi osnovnim uslugama. Tmperature su dosezale čak 40 °C. Istraživanjem je otkriveno da su kratki spojevi na dalekovodima bili ključni uzroci ove velike nestabilnosti u elektroenergetskom sustavu.
Utjecaj prekida struje na život u regiji
Ovaj povijesni prekid opskrbe strujom prouzročio je niz problema u svakodnevnom životu ljudi diljem pogođenih područja.
- Zatvorene tvrtke i prometni kolaps: U gradovima poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara promet je bio potpuno zaustavljen, jer su semafori prestali raditi. Tvrtke su morale zatvoriti vrata, a bez struje su ostale i brojne trgovine.
- Nedostatak klime i rashladnih uređaja: Ljudi su ostali bez klima-uređaja usred toplinskog vala, što je dodatno otežalo svakodnevnicu, osobito u gradovima s visokim temperaturama.
- Problemi s opskrbom vode: U Podgorici su mnogi građani ostali bez vode jer su pumpe za vodu prestale raditi zbog nestanka struje.
- Prekid internetske veze: Na mnogim lokacijama došlo je i do gubitka internetske veze, što je dodatno zakompliciralo situaciju jer su građani ostali bez komunikacije i informacija.
Dva kratka spoja kao uzrok nestanka struje
Na početku se pretpostavljalo da je glavni razlog prekida bila preopterećenost sustava zbog visokih temperatura u Albaniji. Međutim, dublja analiza Europske mreže operatera prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) otkrila je konkretne uzroke. Došlo je do dva kratka spoja na dalekovodima visokog napona od 400 kilovolta.
Prvi kratki spoj u Crnoj Gori
Prvi kratki spoj dogodio se na dalekovodu Ribarevine-Podgorica 2 u Crnoj Gori. Ovaj kvar izazvao je nagli i kratkotrajni pad napona, što je bio početak lančane reakcije koja se brzo proširila na druge dijelove sustava.
Drugi kratki spoj između Albanije i Grčke
Samo 13 minuta nakon prvog kratkog spoja, dogodio se još jedan kvar na dalekovodu Zëmblak-Kardia, koji povezuje Albaniju i Grčku. Ovaj drugi kratki spoj dodatno je destabilizirao sustav. Time je stvoren lanac događaja koji je doveo do regionalnog nestanka struje.
Utjecaj vegetacije na kvarove na dalekovodima
Analiza ENTSO-E-a pokazala je da su oba kratka spoja uzrokovana nedovoljno očišćenom vegetacijom u blizini dalekovoda. Vegetacija često predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost elektroenergetskog sustava jer može izazvati kratke spojeve, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada su temperature visoke, a suša pojačava rizik od požara.
Lančana reakcija i nestanak struje u Dalmaciji
Kratki spojevi u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke uzrokovali su lančanu reakciju koja se brzo proširila na elektroenergetske mreže Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske. U Dalmaciji, regiji koja je već tijekom ljetnih mjeseci suočena s visokom potrošnjom električne energije zbog turizma, nestanak struje trajao je između dva i tri sata.
