Svečano puštanje u rad plutajućeg LNG terminala u Omišlju na otoku Krku i spojnog plinovoda Zlobin-Omišalj, koji je premijer Andrej Plenković prošlog tjedna nazvao povijesnim trenutkom zbog činjenice da se njegovim otvaranjem mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe, dogodilo se u okolnostima da čak tri naručena LNG broda s ukapljenim prirodnim plinom nisu stigla do Hrvatske, piše Nacional.
Dva broda trebala su stići po narudžbi mađarskog zakupca kapaciteta, tvrtke MVM, a jedan brod za hrvatski HEP. U slučaju HEP-a, Nacionalovi izvori tvrde da se to dogodilo zato što se ta državna tvrtka, koja je s Vladom suinvestitor u ovaj 234 milijuna eura vrijedan projekt koji je sufinancirala i Europska unija, naprosto nije zaštitila ugovornom klauzulom koja bi omogućila obveznu isporuku plina po unaprijed dogovorenoj cijeni neovisno o okolnostima i cijenama na tržištu.
No dva izvora, među kojima i onaj iz vrha HEP-a, upozorili su Nacional da to nije jedini problem vezan uz HEP, već da se na dan puštanja u pogon dogodilo to da LNG još uvijek nema vlastiti strujni priključak – a iz HEP-a tvrde da ga nisu ni trebali imati. Za to smatraju najviše odgovornim predsjednika Uprave HEP-a Franu Barbarića. Objasnili su i zašto.
Izvor blizak HEP-u kaže:
“HEP je suinvestitor i jedan od glavnih zakupaca kapaciteta LNG-a, već najmanje dvije godine znalo se da se sigurno ide u realizaciju tog projekta, a oni još nisu ni krenuli s izradom priključka za struju, već sva struja dolazi isključivo s FSRU broda koji pritom proizvodi veliku buku. Zato su se stanovnici Krka i žalili i zato je tvrtka LNG Hrvatska slala priopćenje da je razina buke u granicama normale.”
Drugim riječima, projekt još pošteno nije ni započeo s radom, a već se suočio s brojnim problemima.
Brodovi ne samo da do sada nisu stigli, već do daljnjeg izgleda neće ni stići i to, kako su najprije otkrili Nacionalovi izvori iz energetskih krugova, a neizravno potvrdio i predsjednik Uprave tvrtke LNG Hrvatska Hrvoje Krhen, jer su brodovi preusmjereni kupcima na azijskom tržištu gdje se trenutno može postići puno bolja cijena za plin. Kako je Krhen rekao za Nacional: „S obzirom na trenutna kretanja cijena LNG-a na azijskom tržištu, moguća je kratkoročna promjena dinamike dolaska brodova.“
I ministar Tomislav Ćorić, gostujući u Dnevniku HRT-a prošlog petka, rekao je da će otvaranjem LNG terminala i povećanja ponude plina doći do smanjenja cijene plina za gospodarstvo i kućanstva, ali na pitanje kada će se to dogoditi poručio je: “Kada prestane svojevrsna eskalacija cijena na azijskom tržištu.”
Nacionalovi izvori tvrde da se sve to moglo izbjeći da su odgovorni ljudi u HEP-u znali kako se rade ugovori takve vrste na svjetskom tržištu. U tom kontekstu izvor blizak HEP-u navodi kako je najveća odgovornost na predsjedniku Uprave HEP-a Frani Barbariću. Taj izvor o tome kaže:
‘’Nema opravdanja zašto nije napravljen strujni priključak na terminal. Po firmi se priča kako nismo dobili zahtjev. Od koga? Pa HEP je većinski suvlasnik LNG terminala. Praktički sami sebi taj zahtjev nismo poslali i time pucamo u vlastitu nogu. Točno je da je predviđeno to da se struja proizvodi uz pomoć brodova koji pristaju putem sofisticirane tehnologije, ali što ako taj sustav na nekom od brodova zakaže? Tko će onda platiti penale zbog kašnjenja i slično? Osim toga, otvara se i pitanje odgovornosti za neisporučeni brod. Taj je ugovor potpisao osobno Barbarić. Pa ako je ugovor manjkav, osobno on treba snositi odgovornost. Zato i ne čudi da je posljednjih dana dodatno nervozan.’’
‘HEP je suinvestitor i jedan od glavnih zakupaca kapaciteta LNG-ja, a oni još nisu krenuli s izradom priključka za struju. Sva struja dolazi isključivo s broda FSRU koji pritom proizvodi veliku buku’
Iz HEP-a pak tvrde da nikakvih problema nema jer su oni na vrijeme osigurali zamjensku isporuku plina:
“HEP Trgovina, koja u ime i za račun HEP-a d.d. provodi postupke pregovora i nabave energenata, ugovorila je brod koji je trebao stići na lokaciju UPP Terminala u razdoblju od 26. do 30. siječnja 2021. u skladu s ugovorom s dobavljačem o isporuci jednog broda. Od strane dobavljača obaviješteni smo kako zbog tehničkih razloga brod nije u mogućnosti stići na lokaciju u predviđenom terminu. HEP je stoga u maniri dobrog gospodara s dobavljačem dogovorio isporuku zamjenskog plina unutar granica RH po istim komercijalnim uvjetima koje je imao i prilikom ugovaranja broda. Cijena UPP-a formira se prema cijeni odgovarajućih terminskih proizvoda na najlikvidnijoj europskoj burzi TTF u Nizozemskoj. S obzirom na to da je osigurana isporuka zamjenskog plina prema istim komercijalnim uvjetima, HEP Trgovina nije pretrpjela štetu. Idući tanker s UPP teretom HEP Trgovina je ugovorila za početak ožujka.”
HEP je, dakle, nedolazak broda pripisao “tehničkim razlozima”, iako je puno vjerojatnije da je riječ o “financijskim razlozima”. Nisu objasnili zbog čega su pod istim komercijalnim uvjetima s dobavljačima ugovorili isporuku zamjenskog plina ako on dolazi iz plinovoda jer je plin iz plinovoda obično jeftiniji od LNG plina.
Prema pisanju portala energetika-net.hr, HEP je nedavno zatvorio nadmetanje u kojem je tražio pet isporuka LNG brodova u periodu siječanj-rujan 2021., “koristeći činjenicu da su trenutačne cijene na tržištu konkurentne isporuci iz plinovoda”. No taj prvi naručeni brod nije ni stigao i to upravo zbog skoka cijena LNG-a na svjetskom tržištu i naprasne odluke trgovaca da plin prodaju drugom kupcu koji je ponudio veću otkupnu cijenu. Nacional je od stručnih krugova dobio objašnjenje da takav razvoj situacije na tržištu plina nije nikakva novost, ali i u tim stručnim krugovima imaju drugačije poglede na to kako se u takvim situacijama zakupac može zaštititi. Jedan od neimenovanih stručnjaka koji dobro poznaje svjetsko tržište plina ovako je objasnio ponašanje trgovaca plinom: „U trenutku kada cijene plina na svjetskom tržištu osjetno porastu – a od rujna do danas cijene su gotovo konstantno u uzlaznoj putanji – trgovci će radije tanker LNG-ja preusmjeriti na neki od japanskih ili kineskih terminala na kojem će teret prodati i do 35 posto skuplje negoli kupcu iz Europe. Potražnja za plinom u Japanu, a posebno u Kini kojoj nakon pandemije koronavirusa BDP ponovo raste, iz godine u godinu se povećava i upravo na tom tržištu završavaju velike količine LNG-a, a tek ostaci se isporučuju Europi. Tako nije rijedak slučaj da se brod koji već plovi prema određenoj destinaciji u Europi doslovno u zadnji trenutak otkazuje i preusmjerava prema drugom terminalu na kojem će se plin prodati po značajno većoj cijeni. Čak i ako će se pritom trebati platiti penali kupcu, zarada od skuplje prodanog plina još je uvijek veća i dovoljan je motiv isporučiteljima i trgovcima da odustaju od isporuka u zadnji čas.“ Direktor tvrtke LNG Hrvatska Hrvoje Krhen, koji je objasnio da je zbog cijene LNG-a na svjetskom tržištu moguća kratkoročna promjena dinamike dolaska brodova, istaknuo je da korisnici, odnosno zakupci kapaciteta LNG terminala samostalno nabavljaju LNG neovisno o tvrtki LNG Hrvatska pa tako on nije htio komentirati njihove poslovne odluke. Na pitanje hoće li promjena u dinamici dolazaka LNG tankera u Omišalj utjecati na poslovanje LNG terminala, koji bi ove godine trebao početi vraćati uloženi kapital, Krhen je odgovorio da korisnici terminala plaćaju ugovoreni godišnji kapacitet uplinjavanja neovisno o iskorištenosti kapaciteta, pa bilo kakvo odstupanje od odobrenog godišnjeg plana dolaska brodova neće imati negativnog financijskog učinka po tvrtku LNG Hrvatska.
